Jezera u Srbiji – najlepša prirodna i veštačka jezera Srbije

Jezera u Srbiji su jedno od najvećih prirodnih bogatstava naše zemlje. Rasprostranjena širom teritorije Srbije, omiljena su destinacija svih ljudi koji žele da uživaju u nestvarnoj prirodi i pejzažima koji oduzimaju dah. Svako od srpskih jezera posebno je na svoj način i može da se pohvali mnogobrojnim prirodnim lepotama kojima osvaja srca svih ljubitelja prirode.

Ukoliko želite da se bolje upoznate s lepotama naše zemlje ili se pitate gde na odmor u Srbiji, pročitajte u nastavku teksta koja su najpoznatija jezera u Srbiji i zašto ih treba posetiti.

Jezera severa Srbije – najlepša jezera u Vojvodini

Sever Srbije nadaleko je poznat po svojim ravnicama, salašima, vinogradima i gradovima jedinstvene arhitekture. Međutim, u ovim predelima postoje i prelepa jezera koja su idealna za beg iz grada sa porodicom ili prijateljima.

Saznajte koja jezera u Vojvodini nude najbolje opcije za kupanje, pecanje ili jednostavno uživanje u zadivljujućim prirodnim pejzažima!

Palićko jezero – najveće jezero severa Srbije

Palićko jezero spada u najveća veštačka jezera u Srbiji, a svakako je najveće na severu zemlje. Već decenijama je centar raznih okupljanja, domaćin čuvenih festivala i generalno, magnet za domaće i strane turiste.

Pored toga što je najveće jezero u Vojvodini, ono je i najsevernije. Smešteno u blizini Subotice, ovo jezero intrigira svoje posetioce lepotom, ali i mnogim legendama koje se vezuju za njega. Jedna od njih je da je ovo jezero ono što je preostalo od nekadašnjeg Panonskog mora.

Prosečna dubina Palićkog jezera je između 2 i 3.5 metara, a temperatura vode može dostići čak i 25 stepeni Celzijusa. Obala mu je dugačka oko 17 kilometara i celom svojom dužinom uređena i prilagođena turistima.

Danas Palićko jezero predstavlja jedan od većih turističkih centara zbog brojnih kulturnih manifestacija koje se ovde održavaju, a najpoznatiji događaj je Festival evropskog filma. Arhitektura ovog mesta je posebno zanimljiva, sa brojnim secesijskim vilama koje datiraju iz 19. veka i koje impresioniraju sve ljubitelje istorije umetnosti. S druge strane, Zoo vrt Palić je omiljena atrakcija svih porodica sa decom i savršena lokacija za vikend izlet s mališanima.

Sve u svemu, Palić je idealno mesto za sve one koji žele da pobegnu od gradske vreve i uživaju u miru i tišini, šetajući pored jezera ili uživajući u ukusnoj hrani u nekom od lokalnih restorana.

Peskara – jezera Srbije velike popularnosti

Peskara je naziv za 3 jezera koja se nalaze u Vojvodini, na svega 5 kilometara udaljenosti od grada Zrenjanina. Svoje ime su dobila po tome što su nastala kao posledica akumulacije peska, a tokom godina su rađene brojne adaptacije kako bi kupalište Peskara bilo prilagođo no posetiocima. Plaže na jezeru su peskovite, zbog čega veoma podsećaju na primorske plaže.

Kupalište ima dežurnog spasioca tokom sezone, opremljeno je suncobranima i ležaljkama, a okruženo je i ugostiteljskim objektima u kojima kupači mogu potražiti osveženje tokom leta.

Drugo po veličini Zrenjaninsko jezero od ova tri nosi naziv ,,Čepel” i na njemu je kupanje zabranjeno, a ribolov omogućen uz dozvolu. Ono predstavlja raj za ribolovce poznat po šaranima, a na njemu se održavaju i brojna takmičenja. Imajući u vidu blizinu Zrenjanina, mnogi turisti se odlučuju da odsednu u ovom gradu prilikom posete ovim prelepim jezerima.

Jezero Moharač – biser Fruške Gore

Ovo jezero samo je jedno od jezera smeštenih na obroncima Fruške Gore i pripada opštini Šid, a locirano je severoistočno od naselja Erdevik. Nastalo je veštačkim putem i specifično je po svom neobičnom izduženom obliku. Okruženo je šumom, oranicama i vinogradima.

Jezero Moharač predstavlja pravu oazu mira i prirodne lepote. Idealno je mesto za sve ljubitelje prirode i aktivnosti na otvorenom.

Njegova bistra i čista voda, okružena gustim zelenilom, pruža nezaboravne prizore, ali i najlepše letnje kupanje. Ipak, primarni posetioci jezera su pecaroši upoznati sa bogatim ribljim fondom ovog jezera. Tokom cele godine oni u jezeru Moharač pecaju somove, šarane, amure, štuke, babuške, ali i druge vrste bele ribe. Površina ovog jezera je oko 65 hektara.

Lako dostupno iz svih delova Srbije, a posebno iz Beograda i Novog Sada, ovo jezero je savršena destinacija za dnevni izlet ili vikend odmor. Posetite Jezero Moharač i otkrijte zašto je ovo jedan od najlepših prirodnih dragulja Srbije.

Ledinačko jezero – najbajkovitije jezero na Fruškoj Gori

Ledinačko jezero, poznato i kao Jezero Srebro, nalazi se na Fruškoj gori, blizu naselja Stari Ledinci kod Novog Sada. Nastalo je 1999. godine tokom NATO bombardovanja, kada su oštećene pumpe u napuštenom kamenolomu Srebro.

Ovo jezero Srbije zauzima površinu od oko 4 hektara i okruženo je strmim liticama. Nakon bombardovanja, privatne firme su želele nazad svoj kamenolom, ali je jezero sačuvano. Zatim je 2009. ispražnjeno, ali je voda ponovo napunila kamenolom pre nekoliko godina. Zanimljivost vezana za ovo jezero jeste podatak da su se na njemu snimale scene iz popularnih domaćih filmskih ostvarenja kao što su:

  • Pad u raj (2004);
  • Mi nismo anđeli 3: Rokenrol uzvraća udarac (2006);
  • Čarlston za Ognjenku (2008).

Danas je, na žalost, pristup jezeru zvanično zabranjen jer je u pitanju privatno vlasništvo, ali to ne sprečava ljubitelji prirode da uživaju u nestvarnom pogledu sa vidikovca.

Bešenovačko jezero – ,,fruškogorski Karibi”

Zadržavamo se na Fruškoj Gori i predstavljamo vam još jedno prelepo jezero u neposrednoj blizini vojvođanske planine. U pitanju je Bešenovačko jezero, poznato i po imenu Beli Kamen, koje je svoju popularnost steklo tek nedavno. Zvanični naziv je dobilo po najbližem naseljenom mestu, Bešenovu. Udaljeno je oko dvadeset kilometara od Rume i Sremske Mitrovice.

Ovo jezero nastalo je u nekadašnjem kopu iz kog su radnici beočinske cementare izvlačili rudu lapor, a prirodni izvor vode je nakon što je kop napušten počeo prirodno da ga puni vodom. Njegova dubina sada iznosi oko 50 metara i nastavlja da se povećava.

Danas važi za jedno od najlepših jezera Fruške Gore i karakteristično je po prozirnoj, čistoj vodi neobične tirkizne boje nalik na morsku. Zbog toga neki čak idu i dotle da ga nazivaju srpskim Karibima. Bešenovačko jezero veoma je pristupačno, udaljeno svega stotinak metara od glavnog puta, a poseduje i dosta mesta za parking.

Za blato iz okoline jezera veruje se da je lekovito, pa su ljudi koji ga nanose na telo čest prizor ovde. Iako zadivljujućeg izgleda, ovo jezero ne preporučuje se neiskusnim plivačima jer njegova dubina nije svuda jednaka, te se u plićaku može naići na neočekivane rupe različitih dubina.

Ipak, ako ste željni odmora u netaknutoj prirodi, dobro se opremite tečnošću i zaštitom od sunca i posetite ga u letnjem periodu, nećete se pokajati.

Pačir banja – čuveno roze jezero koje ste videli na Instagramu

Termalna banja Pačir na severu Srbije, osim po svojim lekovitim svojstvima, poznata je i po jezeru neobične roze boje, jedinom takvom u Srbiji. Ono je atraktivna destinacija kako zbog svog jedinstvenog izgleda, tako i zbog lekovitih svojstava.

Ovo veštačko jezero je ispunjeno slanom, termalnom vodom, a njegova roze boja potiče od natrijuma, joda i broma koji se tu nalaze u visokoj koncentraciji. Voda u jezeru je bistra, ali zbog roze boje deluje mutno. Baš zbog te boje, mnogima je omiljeno mesto i za fotografisanje. Temperatura vode dostiže i do 35 stepeni, te se ne preporučuje boravak duži od pola sata.

Kupači su na jezeru dobrodošli tokom čitavog leta, ali od 2018. Banja Pačir može se posetiti tokom cele godine zahvaljujući zatvorenim bazenima sa istom jezerskom vodom. Ova lekovita voda banje Pačir, bogata mineralima, pomaže u očuvanju zdravlja i lečenju brojnih oboljenja, prvenstveno kožnih, ali i reumatskih.

Belocrkvanska jezera – najbolja jezera za kupanje u Srbiji

Belocrkvanska jezera predstavljaju popularnu turističku destinaciju u Južnobanatskom okrugu, koja je udaljena oko 35 kilometara od Vršca. Ovaj kompleks čini 7 većih i nekoliko manjih veštačkih jezera, nastalih eksploatacijom šljunka. Najpoznatija jezera su:

  • Gradsko jezero;
  • Vračevgajsko jezero;
  • Šaransko jezero;
  • Šljunkara;
  • Novo jezero;
  • Malo jezero.

Gradsko jezero je najveće, sa prosečnom dubinom od 3 metra, i turistički najbolje opremljeno. Ono sadrži uređenu plažu, tuševe, skakaonicu i jedriličarski klub. Omiljena je letnja destinacija svih lokalaca, ali i mnogih posetilaca iz ostalih delova Srbije.

Vračevgajsko jezero, duboko 2 metra, ima šljunkovitu plažu i ostrvo prekriveno zelenilom. Sva jezera su bogata ribom, pa je omiljena aktivnost turista ribolov.

Osim toga, moguće je baviti se ronjenjem i jedriličarstvom, a leti se organizuju škole plivanja i ronjenja. Jezera su okružena brojnim barovima, restoranima i smeštajnim kapacitetima, što dodatno obogaćuje turističku ponudu.

Jezera na istoku Srbije – najpopularnija veštačka jezera u Srbiji

Sada je vreme da krenemo na putovanje kroz čarobne predele istočne Srbije, gde ćete otkriti netaknutu prirodu i zapanjujuću lepotu ovog dela zemlje. Ova regija je nešto drugačija od prirode na koju ste možda navikli u drugim krajevima Srbije, ali jednako očaravajuća i posebno bogata jezerima.

Istočna Srbija je prava riznica prirodnih blaga, sa velikim prirodnim, a posebno vodnim potencijalom, koji još uvek nije u potpunosti iskorišćen.

Nije neobično što je ovaj kraj prepun jezera i nezagađenih, lekovitih voda, jer čak tri velike i značajne reke (Dunav, Timok i Nišava) protiču kroz ovaj deo Srbije, stvarajući prelepe pejzaže i bogate vodene ekosisteme.

Ovi pružaju priliku za razne aktivnosti, od ribolova do veslanja, a neka od njih su i pravi mali raj za ljubitelje prirode i mira. U nastavku teksta predstavljamo vam najlepša jezera istočne Srbije, koja ćete nakon čitanja poželeti da što pre posetite.

Borsko jezero – bistra planinska voda i obilje sadržaja

Borsko jezero je veštačko jezero koje se nalazi u podnožju planine Crni vrh u Srbiji, na nadmorskoj visini od 438m.

Izgrađeno je 1959. godine akumulacijom vode iz okolnih malih reka: Valja Žoni, Marecove i Zlotske reke, za industrijske potrebe. Primarno je bilo namenjeno potrebama industrijskih pogona Rudnika u Boru, ali je ubrzo po svom nastanku postalo omiljena destinacija za odmor i rekreaciju svih građana Bora, ali i žitelja cele istočne Srbije.

Jezero ima ukupnu površinu od 30 hektara i maksimalnu dubinu od 52 metra. Okruženo je listopadnim i četinarskim šumama, a obala jezera je razuđena, što ga, kada se na to doda i čista, bistra voda, čini jako popularnim i jedno je od omiljenih jezera za kupanje u Srbiji. Borsko jezero je omiljeno mesto za ribolovce, a tokom letnjih meseci, kada temperatura vode dostiže 25 stepeni, privlači hiljade posetilaca.

U blizini Borskog jezera nalaze se hoteli, tržni centri, restorani, kafići i vikend naselja. Na obali jezera se nalazi i auto kamp sa mestom za oko 300 prikolica, što ga čini savršenom letnjom destinacijom za sve ljubitelje kampovanja.

Đerdapsko jezero – najveće jezero u Srbiji

Đerdapsko jezero je još jedno prelepo jezero u istočnoj Srbiji, ujedno i najveće jezero u Srbiji, koje se nalazi na granici sa Rumunijom i leži u Đerdapskoj klisuri. U pitanju je akumulaciono jezero na Dunavu, nastalo 1972. godine izgradnjom hidrocentrale Đerdap I. Jezero se prostire na 253 kvadratna kilometra, od čega se 163 nalazi na teritoriji Srbiji, a dugačko je preko 100 kilometara.

Jezero je poznato po svojoj lepoti, prirodnim bogatstvima i kulturno-istorijskim spomenicima, uključujući Đerdapsku klisuru i Golubačku tvrđavu.

Pripada Nacionalnom parku Đerdap, a pored prirodnih lepota, jezero krije i brojna arheološka nalazišta iz praistorijskog perioda. Naime, na području koje jezero pokriva, postoji veliki broj arheoloških nalaza iz praistorijskog perioda. Na ovom lokalitetu je evidentirano oko 40 arheoloških nalazišta i kulturnih dobara, a svaki deo doline specifičan je po nečemu:

  • Ljupkova kotlina, prvo proširenje Đerdapske doline sadrži ostatake rimskih utvrđenja i naselje Dobra, u kom se nalazi arheološko nalazište Saldum. Ova dolina duga je 10 kilometara, a jezero je u njoj široko oko 1500 metara:
  • Klisura Lepenski Vir je poznata po svojoj dubini od 92 metra, što je najveća dubina Đerdapskog jezera, kao i po istoimenom arheološkom nalazištu Lepenski Vir;
  • Donjemilanovački deo jezera ima širinu od 2,4 kilometara i dužinu od 15 kilometara;
  • Klisure Veliki i Mali kazan su poznate po Trajanovoj tabli i regionalnom parku Veliki i Mali Štrbac;
  • Oršavska kotlina, koja se nalazi između Rumunije i Srbije, je najširi deo Đerdapskog jezera i sadrži rečno ostrvo Ada Kala.

Srebrno jezero – spada u omiljena jezera za kupanje u Srbiji

Zovu ga i “srpsko more”.

Srebrno jezero, pravo prirodno blago Srbije, smešteno je na desnoj obali Dunava, na dva kilometra od Velikog Gradišta. Ovo veštačko jezero, danas mnogima omiljeno letovalište na području Braničevskog okruga, nekada je bilo rečni rukavac Dunava, a danas je zatvoreno dvema branama.

Sa prosečnom širinom od 300 metara i dužinom od 14 kilometara, Srebrno jezero predstavlja pravi mali raj za ljubitelje prirode, ribolovce i turiste.

Okruženo je brdima sa svih strana, što mu daje poseban šarm i lepotu. Na severu nalazi se brdo Gorica, visoko 282 metra, na jugu brdo Lipovača sa 362 metra, dok je i zapadni deo doline zatvoren Velikim brdom sa najvišim vrhom Anatema od 324 metra.

Posebna atrakcija je ušće reke Pek u Dunav, poznato po svom obrnutom toku tokom visokog vodostaja, koje se nalazi južno od jezera. U blizini se nalaze i istorijska nalazišta srednjovekovnog grada-tvrđave u Golupcu i Ramu, kao i izvor Hajdučka voda.

Srebrno jezero ima nepravilan oblik luka, zauzima površinu od 4 km², nalazi se na nadmorskoj visini od 70 metara i duboko je 8 metara. Voda je izuzetno bistra, što je rezultat prirodne filtracije kroz peščane dine i nedostatka zagađenja. Bogato je ribom, što ga čini pravim rajem za ribolovce.

Ipak, ovde ribolov nije primarna aktivnost u kojoj se uživa: Srebrno jezero je popularna destinacija za odmor koja privlači turiste iz svih krajeva Srbije. Na jezeru se nalaze hotel, nekoliko restorana, T-pansioni, vikend-naselja, kao i najveći auto-kamp park u Srbiji zbog čega se mnogi odlučuju za boravak upravo ovde. Popularnog naziva ,,srpsko more”, ovo jezero je pravi dokaz da ne morate putovati daleko da biste pronašli pravi mali raj za odmor.

Rgotsko jezero – najčistije jezero u Srbiji

Rgotsko jezero, smešteno je u bivšem kopu u opštini Zaječar, jugoistočno od sela Rgotina. Ovo jezero je nastalo na neobičan način, 1978. godine, kada je voda počela da preplavljuje površinski kop rudnika peska. Rudari su bili primorani da napuste kop, iz kojeg je pre toga eksploatisan pesak više od 70 godina.

Danas jezero prima vodu samo iz svog izvora sa samog dna kopa, ali je vodostaj stabilan tokom cele godine. Rgotsko jezero je pravi dragulj prirode, sa površinom od 3 hektara i maksimalnom dubinom do 40 metara. Zahvaljujući prisustvu kvarcnog peska, voda je izuzetno bistra i brzo se zagreva.

Ova karakteristika čini Rgotsko jezero izuzetno čistim, a voda je posebno bistra i važi za najčistije jezero u Srbiji, ali i jedno od najčistijih u Evropi.

Danas na obalama jezera postoji samo jedna delimično uređena plaža, ali to ne umanjuje njegovu popularnost. Ovaj prirodni biser privlači veliki broj posetilaca, koji apeluju da bi nadležni grada Zaječara trebalo da povedu više računa o njemu i iskoriste ogromni potencijal koji Rgotsko jezero poseduje.

Obale Rgotskog jezera su bogate šumom, a jezero je poribljeno, što ga čini idealnim mestom za ljubitelje prirode. Osim svoje prirodne lepote, Rgotsko jezero ima i značajan istorijski značaj jer se u blizini jezera nalazi srednjovekovni grad Bolvan, koji datira iz 14. veka.

Jezera na jugu Srbije – najlepša prirodna jezera u Srbiji

Sada je došlo vreme da vas upoznamo sa lepotama juga. Osim najukusnijom domaćom hranom i temperamentnim domaćinima, jug Srbije može da se pohvali i svojim jezerima, jednako lepim kao u ostatku zemlje, a možda i lepšim od toga.

Danas ćemo vas odvesti na putovanje kroz prirodne lepote juga Srbije, jer bilo da ste ljubitelj aktivnog odmora i avantura, ili pak tražite miran kutak za opuštanje, jezera južne Srbije nude nešto za svakoga!

Bovansko jezero – Sokobanja

Nedaleko od jedne od najpopularnijih banja u Srbiji, Sokobanje, nalazi se nedovoljno poznato Bovansko jezero. Smešteno između Aleksinca i Sokobanje, Bovansko jezero pravi je raj za ljubitelje prirode i aktivnog odmora. Ova veštačka akumulacija nastala je 1978. i pruža spektakularan pogled na okolinu.

Dugačko 8 kilometara, sa najvećom širinom od 500 metara i dubinom od čak 70 metara, Bovansko jezero je destinacija iz snova za sve avanturiste. Njegova ukupna površina iznosi 4 kvadratna kilometra, a voda iz jezera se koristi za snabdevanje Aleksinca pijaćom vodom, što čini ovo jezero još vrednijim.

Ono što će posebno obradovati sve ljubitelje ribolova je činjenica da je jezero bogato ribom. Som, smuđ, tostolobik, šarani, mrene i štuke samo su neke od vrsta koje se mogu upecati tokom čitave godine.

Ni kupači nisu zaboravljeni – na jezeru postoji nekoliko uređenih mesta za kupanje, a voda je izuzetno prijatna tokom letnjih meseci. Pored kupanja, posetioci mogu da uživaju u veslanju, vožnji pedalina i jedrenju, što jezeru daje dodatnu privlačnost.

Za one koji žele da provedu više vremena u ovom prirodnom raju, postoji mogućnost kampovanja na obalama jezera, iako prostor nije uređen onoliko koliko bi mogao biti. Na sreću, za one koji preferiraju udobniji smeštaj, u blizini jezera se nalazi veliki broj smeštajnih objekata, a i Sokobanja je na svega 7 kilometara udaljenosti.

Poseban događaj koji privlači ljubitelje jedrenja je i jedriličarska regata ,,Bovan”, koja se održava dva puta godišnje. Bez obzira da li ste ljubitelj ribolova, kampovanja, jedrenja ili samo želite da se opustite i uživate u prirodi, Bovansko jezero je idealna destinacija koju vredi posetiti ukoliko se nađete u blizini!

Vlasinsko jezero – jezero neuobičajene lepote

Vlasinsko jezero, drugo najveće jezero u Srbiji odmah posle Đerdapskog, smešteno je na teritoriji opštine Surdulica, u jugoistočnoj Srbiji. Ovaj prirodni dragulj, sa površinom od 16,5 kvadratnih kilometara, leži na nadmorskoj visini od 1213 metara, čime se svrstava na prvo mesto najviših jezera u Srbiji.

Jezero je nastalo na mestu gde se nekada nalazila tresava, poznata kao Vlasinsko blato, sa ševarom, trskom i mestimičnim vodenim površinama. Iz tog blata izvirala je reka Vlasina, na kojoj je jezero i nastalo. Izgradnja jezerske brane trajala je od 1946. do 1949., a jezero je dostiglo svoj puni kapacitet 1954. godine, sa 165 miliona kubnih metara vode.

Jedna od najznačajnijih atrakcija Vlasinskog jezera su njegova plutajuća ostrva, nastala od delova treseta koji se otkinuo sa dna novoobrazovanog jezera. Ova ostrva su jedinstvena i danas se na njima mogu videti vrbe i breze, karakteristične za ovaj kraj.

Vlasinsko jezero je okruženo planinama Plana, Gramada, Vardenik i Čemernik, što dodatno doprinosi njegovoj lepoti. Boja vode varira od sivo plave pored obale, do tamno plave na sredini jezera, sa zelenim priobalnim površinama. Sliv jezera čini preko 100 reka, a veliki deo ovih reka ne dotiče u jezero prirodno, već je njihov smer promenjen i do jezera dotiču kroz razne kanale i kanaliće.

Ribolov je jedan od najatraktivnijih sportova na Vlasinskom jezeru. U jezeru su naseljeni somovi, grgeči, bodorke, karaši i klenovi, a u poslednjih desetak godina, na jezeru se tradicionalno održava takmičenje ribolovaca pod nazivom „Vlasinska somovijada″.

Osim prirodnih lepota, Vlasinsko jezero i okolina nude i bogatstvo kulturnih spomenika i vrednosti. Među njima su:

  • Crkva Svetog Ilije na Vlasina Ridu;
  • Manastir u Palji;
  • Crkva Svetog Nikole u Crnoj Travi;
  • Crkva u Božici;
  • Crkva Svetog Pantelejmona u Brodu, selu kod Crne Trave;
  • Kula u Klisuri i crkva u Klisuri;
  • Crkva u Kolunici;
  • Crkva Svetog apostola Petra u Ruplju.

Vlasinsko jezero poseduje ogroman turistički potencijal, koji nije ni upola iskorišćen. Iako ne postoje uređene plaže, niti uređena šetališta, jezero privlači veliki broj kampera, koji ga posećuju vikendima i tokom toplijih, letnjih dana.

Na Vlasinskom jezeru i u okolini vlada subplaninska klima sa kratkim, suvim i svežim letima i hladnim zimama. Okolina jezera bogata je raznim cvećem i lekovitim biljem, a poseban ukras Vlasinskog jezera jesu beličaste breze, koje rastu mešovito sa smrekom, belim i crnim borom.

Vlasinsko jezero i njegovu okolinu nastanjuje i veliki broj retkih vrsta ptica, kao što su siva čaplja i ćubasta plovka. Od životinja, najzanimljivije je prisustvo tekunice, simpatičnog glodara iz porodice veverica.

Ovaj prirodni biser jugoistočne Srbije, sa svojim jedinstvenim plutajućim ostrvima, bogatim ribljim fondom i prelepom okolinom, pruža nezaboravno iskustvo svima koji ga posete. Bez obzira da li ste ljubitelj prirode, ribolovac ili samo želite da pobegnete od gradske vreve, Vlasinsko jezero je pravo mesto za vas.

Zavojsko jezero – srpska Atlantida

Zavojsko jezero, biser Stare planine, jedinstveno je po mnogo čemu. Ovo spektakularno jezero, smešteno svega 17 kilometara od Pirota, nastalo je 1963. usled koluvijalnih procesa – geormorfoloških promena koje nastaju pod direktnim uticajem gravitacije.

Zima je te godine bila izuzetno jaka i usled velikih nanosa snega i leda došlo je do klizišta, a kao posledica ovog procesa nastala je prirodna brana koja je pregradila planinsku reku Visočicu. Međutim, postojala je opasnost od probijanja prirodne brane zbog čega je vojska intervenisala probijanjem brane i izgradnjom nove veštačke brane visine 86 metara. Tako je stvoreno poznato Zavojsko jezero. Na mestu gde se danas nalazi jezero, nekada je postojalo selo Zavoj, skriveno među obroncima Stare planine. Bilo je poznato kao karavanski konak u istočnoj Srbiji i brojalo je 160 kuća.

Stanovnici su sve do te zime živeli skromno i mirno, a uprkos obilnim snežnim padavinama, sa nestrpljenjem su očekivali dolazak proleća, ne sluteći da ga više nikad neće dočekati u svom selu. Kako je zima popuštala i temperatura se naglo povećavala, došlo je do brzog otapanja snega, što je izazvalo klizište i primoralo stanovnike na evakuaciju iz sela.

Nakon poplave koja je opustošila sve na svom putu, stanovnici su se preselili u okolna sela. Život u selu Zavoj na obodu Stare planine je ugašen, ali je to bio uvod u novu geografsku, ali i turističku sagu jugoistočne Srbije.

Sa dužinom od 17 kilometara, najvećom izmerenom dubinom od 70 metara i širinom do 300 metara, ovo jezero je danas prava atrakcija za sve ljubitelje prirode i aktivnog odmora.

Voda u jezeru je izuzetno čista i prozirna, a tokom leta temperatura vode dostiže i do 24 stepena Celzijusa, što ga čini idealnim mestom za kupanje. Mesto predviđeno za kupanje zove se Mala Lukanja, ipak, imajte u vidu da se kupanje u ovom jezeru ne preporučuje neiskusnim plivačima zbog nepredvidljivosti vode, odnosno neravnomernih dubina, gde na nekim mestima one iznenada dosežu 50 metara.

Zavojsko jezero nudi mnogo više od običnog izletničkog mesta. Osim kupanja, posetioci mogu da uživaju i u pecanju. Zavojsko jezero ima veoma bogat riblji fond. Takođe, sigurni smo da će ljubitelji kampovanja naći savršeno mesto za postavljanje šatora i uživanje u prirodi.

Jezero Ćelije – omiljeno izletište Kruševljana

Jezero Ćelije, poznato i kao Zlatno jezero, nalazi se u blizini Kruševca, na magistralnom putu prema Kopaoniku. Magistralni put koji vodi ka Kopaoniku odvaja se desno ka selu Zlatara, a u kanjonu u blizini sela locirano je ovo prelepo jezero. Ovo jezero je prava oaza za ljubitelje prirode i ribolova, a svojim jedinstvenim oblikom privlači mnoge posetioce.

Jezero je nastalo pregrađivanjem reke Rasine i izgradnjom impresivne brane. Njegov neobičan i složen oblik, koji podseća na zmaja, čini ga posebnim među jezerima u Srbiji. Jezero Ćelije je dugo 12 kilometara i široko 450 metara, što ga čini dovoljno prostranim za prijem velikog broja turista.

Pored svoje prirodne lepote, jezero Ćelije je poznato i po bogatstvu ribe, zbog čega je izuzetno popularno mesto za sportske ribolovce. Takođe, ovo prelepo jezero je dom za više od 270 biljnih vrsta i preko 100 različitih vrsta ptica.

Ako planirate posetu jezeru Ćelije, ne zaboravite da ponesete šator ili da iznajmite kamp kućicu, jer je prostor oko jezera idealan za kampovanje. Pored toga, na jezeru se često organizuju razne manifestacije, uglavnom vezane za lov i ribolov.

Ukoliko želite da pobegnete od gradske gužve i uživate u miru i tišini, jezero Ćelije je pravo mesto za vas. Netaknuta priroda, prelepi pejzaži, čist vazduh i prijatna klima čine ovo jezero idealnom destinacijom za odmor i relaksaciju. Pored toga, u blizini jezera nalaze se i brojni kulturno-istorijski spomenici, kao što su manastiri Ljubostinja, Veluće i Đunis, koji mogu obogatiti vaš boravak na ovom području.

Uživajte u svim čarima jezera Ćelije i otkrijte zašto ga mnogi smatraju jednim od najlepših jezera u Srbiji.

Jezera na zapadu Srbije – najbolja jezera za pecanje u Srbiji

Kada se kaže ,,zapadna Srbija” um odmah slika mirne pejzaže brdovitih uzvišenja zelene Šumadije, prekrivenih gustom šumom borova i drugih četinara. Ovaj prizor deluje gotovo nestvarno lepo, a jednom kada ga doživite uživo, shvatićete da on zaista i jeste takav.

Zapadna Srbija je deo zemlje koji sadrži najbolje od prirode u Srbiji. Uz brojne životinjske vrste i nebrojane šumske staze koje vode kroz nepregledna zelena prostranstva, bujna i netaknuta priroda kojom je ova regija bogata očaraće svakog posetioca i ostaviti ga bez daha. No, lepota zapadne Srbije ne završava se sa šumama i brdima.

Pored brdsko-planinskih pejzaža, Zapadna Srbija ima i prelepa jezera koja samo još više upotpunjuju njenu prirodnu lepotu. Ona su pravo mesto za sve one koji žele da se opuste i uživaju u miru i tišini, daleko od gradske buke. Isto tako, jezera zapadne Srbije su savršeno mesto za rekreaciju, pecanje ili samo opuštanje na obali.

Zlatarsko jezero – poznato i kao Kokin Brod

Zlatarsko jezero, poznato i po imenu Kokin brod, je pravi prirodni biser Srbije i dom mnogih zaštićenih i ugroženih životinja u Srbiji, uključujući i beloglave supove. Nalazi se na nadmorskoj visini od 880 metara i deo je Specijalnog rezervata prirode Uvac.

Jezero je nastalo 60-ih godina prošlog veka izgradnjom brane za Hidroelektranu „Kokin Brod“.

Okruženo je planinama Zlatar i Murtenica, a njegova prirodna lepota i divlje plaže privlače brojne turiste. Pored uživanja u prirodi, posetioci mogu degustirati tradicionalne specijalitete ovog kraja, poput zlatarskog kajmaka i sira. U blizini se nalaze brojni kulturno-istorijski spomenici, poput manastira Mileševa, kao i još dva prelepa jezera – Uvačko i Radoinjsko.

Lepota ovih predela, narod je inspirisala da vezuju razne priče o njihovoj istoriji. Jedna od najpopularnijih kaže da je prema legendi, područje Pešterske visoravni nekada bilo prekriveno velikim jezerom koje je nastanjivala troglava aždaja. Sveti Đorđe se borio protiv aždaje, uspeo da je ubije, a tokom borbe iz kamena u koji je njegov mač udario je potekla hladna voda. Smrću aždaje, jezero je presušilo, ostavljajući samo malo jezero u selu Tuzinje.

Želja ljudi za jezerom koje bi ih podsećalo na ovu legendu dovela je do izgradnje tri veštačka jezera – Zlatarskog, Uvačkog i Radoinjskog na severnom delu Pešterske visoravni.

Zaovinsko jezero – najlepši biser Tare

Zaovinsko jezero je prava prirodna oaza smeštena na planini Tara u zapadnom delu Srbije. Ovo veštačko jezero, nastalo pregrađivanjem reke Beli Rzav, poznato je po svojoj smaragdnoj boji i neobičnom obliku koji podseća na krilo leptira. Jezero se nalazi na nadmorskoj visini od 881m, a njegova dubina je oko 110 metara i predstavlja najveće jezero na Tari.

Zaovine su akumulacija hidroelektrane “Bajina Bašta“ u Perućcu, i povezano je cevovodom sa njom. U periodima kada je vodostaj Drine niži, jezero se prazni i pokreće turbine hidroelektrane. U slučaju da je nivo Drine viši, višak vode se pumpa u Zaovinsko jezero. Zbog ovoga vodostaj jezera mnogo oscilira. U blizini jezera nalaze se i brojni izvori čiste planinske vode, a dom je i ogromnom broju biljnih vrsta od kojih neke spadaju i pod ugrožene biljke u Srbiji.

Upravo je u blizini ovog jezera Josif Pančić otkrio čuvenu Pančićevu omoriku., danas zaštićenu vrstu smrče, karakterističnu samo za naše podneblje.

Okruženo gustim četinarskim šumama i prelepim planinskim pejzažima, Zaovinsko jezero predstavlja istinski raj za sve ljubitelje boravka u prirodi. Pored uživanja u prelepim pogledima, posetioci mogu da se upuste u razne aktivnosti kao što su ribolov, vožnja čamcem ili šetnja oko jezera. Jezero obiluje pastrmkom, a staze za planinarenje oko zaovinskog jezera vode do nekih od najlepših vidikovaca na Tari.

Bez obzira na godišnje doba, Zaovinsko jezero odiše posebnom lepotom i mirnoćom, pružajući savršen beg od gradske vreve. Ovo mesto je pravi izbor za sve one koji žele da se opuste i uživaju u netaknutoj prirodi.

Jezero Perućac – u kanjonu reke Drine

Jezero Perućac je veštačko jezero u Srbiji, koje se prostore na teritoriji Bosne i Hercegovine i Srbije. Nalazi se u kanjonu reke Drine, između Bajine Bašte i Višegrada, okruženo planinom Tarom.

Sa površinom od 12,5 kvadratnih kilometara, jezero je treće po veličini u Srbiji. Nastalo je 1966. godine izgradnjom brane za hidroelektranu Bajina Bašta. Bogato je različitim vrstama riba, a neke od njih su mladica, mrena, šaran, som, linjak… Ovo ga čini idealnim mestom za ribolov, a svake godine se na Perućcu održava i svetsko prvenstvo u lovu na mladicu. Takođe, svake godine u julu, održava se Drinska regata, koja privlači preko 10.000 učesnika.

Deo jezera Perućac koji se nalazi u Srbiji pripada Nacionalnom parku Tara. Jezero je popularno mesto za odmor i rekreaciju, posebno tokom letnjih meseci.

Uvačko jezero – dom beloglavih supova

Uvačko jezero, poznato i kao Sjeničko jezero, je prava oaza prirode u Srbiji. Ovo veštačko jezero, koje se prostire na dužini od 27 km, predstavlja pravi spektakl prirode sa svojim meandrima, koji su nekada bili deo reke Uvac.

Jezero je nastalo izgradnjom najviše zemljane brane u Srbiji, visoke 110 metara, koja je omogućila akumulaciju čak 212 miliona metara kubnih vode. Ova voda pokreće agregat snage 36 MW, proizvodeći godišnje 70 miliona KWh struje.

Sredinom sedamdesetih godina prošlog veka, na mestu zvanom Rastoke, gde se reka Uvac razdelila u dva rukavca, odjeknule su mine. Ovde je tada izgrađena treća brana, koja je postala deo ovog prelepog pejzaža.

Uvačko jezero je prvo u nizu jezera nastalih na reci Uvac sa ciljem proizvodnje električne energije. Iz njega voda otiče u Zlatarsko jezero, a iz Zlatarskog u Radoinjsko jezero. Ova tri jezera su omiljena izletišta mnogih turista, koji ovde dolaze da bi uživali u vožnji čamcem, kupanju, pecanju ili jednostavno šetnji pored vode.

Najveća atrakcija Uvačkog jezera su čuveni beloglavi supovi. Uvac je najveće stanište beloglavog supa na Balkanu, a ova prelepa ptica je zaštitni znak ovog područja i njeno prisustvo je dokaz očuvane prirode i bogatstva ekosistema. Nacionalni park Uvac ima tim rendžera koji su zaduženi za brigu o ovom lokalitetu i koji vode računa o pticama.

Uvačko jezero je takođe poznato po čuvenim meandrima reke Uvac. Bogatstvo ribljih vrsta privlači mnoge ribolovce, dok prelep pogled koji se pruža sa obala jezera oduzima dah svakom posetiocu. Na obalama kanjona Uvca izgrađeno je nekoliko vidikovaca, među kojima je najpoznatiji „Molitva“. Ovi vidikovci su omiljena mesta za odmor, uživanje u prirodi i divljenje prelepom pogledu na jezero i okolinu.

Ukoliko želite da iskusite nešto novo i uživate u čarima prirode, posetite Uvačko jezero, gde na najbolji način možete doživeti netaknutu prirodu i upoznati se sa bogatstvom lokalne flore i faune. Popnite se na vidikovac, prošetajte obalom, posetite ledenu pećinu ili se uputite na krstarenje meandrima Uvca.

Nadamo se da smo ovim tekstom uspeli da vam bar malo približimo lepotu srpskih jezera i da ste već počeli da planirate svoj sledeći odmor u Srbiji. Za još zanimljivih priča o prirodnim lepotama Srbije, nastavite da pratite wwf.rs.

Scroll to Top