Sastavljanje testamenta je važan korak u planiranju budućnosti, koji često ostaje zanemaren sve dok ne postane prekasno. U Srbiji, kao i u većini pravnih sistema, postoje jasno definisana pravila i forme koje testament mora da ispunjava da bi bio zakonski validan, odnosno punovažan.
Nepravilno sastavljen testament može biti poništen, što može dovesti do dugotrajnih sudskih sporova i narušavanja odnosa među naslednicima. Cilj ovog teksta je da pruži detaljan uvid u to kako pravilno sastaviti testament u skladu sa zakonima Republike Srbije.
Zašto je važno angažovati stručnu pomoć prilikom sastavljanja testamenta?
Sastavljanje testamenta može delovati kao jednostavan čin – napišete svoju volju, potpišete dokument i odložite ga. Međutim, stvarnost je daleko kompleksnija. Uslovi koje zakon propisuje moraju biti striktno ispoštovani kako testament ne bi bio osporen. Greške koje se često prave prilikom samostalnog pisanja testamenta uključuju pogrešnu formu, nejasne odredbe, izostanak overenih svedoka, ili nepostojanje potpisa osobe koja sačinjava testament. Sve ovo može dovesti do poništenja dokumenta na sudu.
Upravo zbog toga, preporučljivo je angažovati pravnog stručnjaka koji ima iskustva u oblasti naslednog prava. Zato, kada je u pitanju advokat Novi Sad je grad u kom možete pronaći pravu osobu koja će vam pomoći da pravilno formulišete testament u skladu sa važećim zakonima, vodeći računa o svakom detalju koji može imati pravne posledice.
Advokat će vas upozoriti na moguće pravne prepreke, kao što su nužni naslednici ili zabrana raspolaganja određenom vrstom imovine. Takođe će vam pomoći da izbegnete neprecizne formulacije koje bi u budućnosti mogle dovesti do sporova između naslednika.
Pisani oblik testamenta – koje forme zakon priznaje?
Prema Zakonu o nasleđivanju Republike Srbije, testament mora biti sačinjen u jednoj od zakonom predviđenih formi. Najčešći oblici su svojeručni testament i testament pred svedocima. Svaka forma ima svoje posebne uslove koje je neophodno ispuniti kako bi dokument bio pravno validan. Važno je razumeti razlike i odabrati formu koja najviše odgovara vašim potrebama i okolnostima.
Svojeručni (rukom pisani) testament mora u celosti biti napisan rukom osobe koja ga sačinjava, mora sadržati datum i potpis na kraju teksta. Ukoliko testament nije u potpunosti pisan rukom (na primer, delimično kucan), on gubi svoju punovažnost. To znači da ni potpis ni datum nisu dovoljni ako ostatak testamenta nije napisan sopstvenom rukom ostavioca. Ova forma je najjednostavnija za sprovođenje, ali zahteva strogu pažnju pri pisanju.
Testament pred svedocima se može sastaviti i na računaru, ali ga mora ostavilac potpisati pred dva istovremeno prisutna svedoka koji će takođe potpisati dokument, potvrđujući da su prisustvovali činu potpisivanja. Ova forma se često koristi kada ostavilac ne može da piše rukom.
Ko sve može biti svedok testamenta?
Pre svega, svedok mora biti punoletan i poslovno sposoban. Takođe, svedoci ne mogu biti naslednici po tom testamentu, njihovi bračni partneri, kao ni srodnici po krvi ili tazbini u pravoj liniji. Cilj ovih ograničenja je da se izbegne svaki vid sukoba interesa i da se garantuje objektivnost procesa.
Zakon zahteva i da oba svedoka budu prisutna u istom trenutku kada ostavilac potpisuje testament ili izjavljuje da je to njegov potpis. Ukoliko svedoci nisu istovremeno prisutni, testament može biti osporen. Takođe je važno da svedoci budu spremni da potvrde svoju ulogu ukoliko dođe do spora oko testamenta, pa je poželjno da budu osobe od poverenja.
Najčešće greške nastaju kada se za svedoke biraju bliski prijatelji ili rođaci koji imaju interes u sadržaju testamenta, bilo direktno ili preko drugih naslednika. Ove greške mogu se izbeći konsultacijom sa pravnikom koji će vas upozoriti na sve zakonske prepreke i pomoći da validno izaberete svedoke.
Kako dodatno olakšati postupak naslednicima?
Iako sačinjavanje punovažnog testamenta rešava osnovni problem pravedne i zakonite raspodele imovine, postoje dodatni koraci koje možete preduzeti kako biste svojim naslednicima znatno olakšali čitav nasledno-pravni postupak.
Možda najvažnija preporuka jeste da vodite urednu evidenciju o svojoj imovini. U testamentu je moguće navesti sve pokretne i nepokretne stvari koje želite da ostavite određenim osobama, ali mnogo češće se dešava da naslednici tek nakon vaše smrti tragaju za podacima o imovini – računima, ugovorima, vlasničkim listovima. Zbog toga je korisno sačiniti spisak sve imovine i dokumenata za života i čuvati ga zajedno sa testamentom.
Dodatne pravne informacije – šta još zakon propisuje?
U cilju potpunog razumevanja naslednog prava, korisno je znati i druge odredbe koje se primenjuju u vezi sa testamentom. Na primer, prema Zakonu o nasleđivanju, postoji institut nužnog naslednika, koji garantuje da određeni članovi porodice (deca, bračni partner, roditelji) imaju pravo na određeni deo nasledstva, čak i ako su izostavljeni iz testamenta.
Ukoliko ostavilac pokuša da razdeli svu imovinu mimo nužnih naslednika, oni mogu podneti tužbu za povredu nužnog dela i sud će po pravilu dosuditi odgovarajuću naknadu iz imovine.
Postoji i uslovni i vremenski ograničen testament. Ostavilac može odlučiti da neko dobije nasledstvo tek kada se ispuni određeni uslov (npr. završi fakultet), ili da koristi imovinu do određenog roka. Međutim, ovakve klauzule moraju biti precizno napisane i u skladu sa zakonom, kako ne bi bile ništave.
Svaka osoba koja ima makar minimalnu imovinu i želi da odluči kome će pripasti nakon njene smrti – treba da razmotri ovu pravnu opciju. U Srbiji, zakonski okvir jasno propisuje sve forme i uslove koji moraju biti ispunjeni, ali u praksi, puno testamenata biva osporeno upravo zbog neznanja ili tehničkih grešaka. Za još korisnih informacija posetite naš sajt.