Spoljašnjost kuće svakodnevno je izložena kiši, vetru, suncu, mrazu, prašini i naglim promenama temperature. Iako fasada, krov, oluci i stolarija često deluju kao trajni delovi objekta, bez redovnog održavanja mogu brzo početi da propadaju. Sitna oštećenja koja se na vreme ne primete vremenom prerastaju u ozbiljne probleme, poput prodora vlage, pucanja zidova, curenja krova ili oštećenja temelja.
Redovni pregledi i pravovremene intervencije ne zahtevaju uvek velika ulaganja. Mnogo je važnije reagovati na prve znake propadanja nego čekati da kvar postane vidljiv i u unutrašnjosti kuće. Dobro organizovano održavanje može produžiti vek trajanja objekta, sačuvati njegov izgled i značajno smanjiti troškove budućeg renoviranja.
Redovno čišćenje i kontrola fasade
Fasada je prvi zaštitni sloj kuće i jedan od delova koji najviše trpi uticaj vremenskih uslova. Na njoj se vremenom skupljaju prašina, čađ, tragovi kiše, alge, mahovina i druge nečistoće. Zbog toga se preporučuje povremeno kvalitetno pranje i čišćenje fasada, naročito na objektima koji se nalaze pored prometnih saobraćajnica, u vlažnim područjima ili blizu drveća.
Čišćenje ne treba sprovoditi agresivnim sredstvima niti prejakim pritiskom vode, jer se može oštetiti završni sloj fasade. Način rada zavisi od vrste materijala, starosti objekta i stepena zaprljanosti. Pre početka čišćenja potrebno je proveriti da li postoje pukotine, odvajanje maltera ili delovi na kojima je boja počela da se ljušti.
Manje pukotine treba sanirati što pre, jer kroz njih voda može prodreti u dublje slojeve zida. Tokom zime ta voda se smrzava, širi i dodatno oštećuje fasadu. Posebnu pažnju treba obratiti na donji deo kuće, spojeve oko prozora i vrata, kao i mesta na kojima se pojavljuju tamne fleke.
Pregled krova najmanje dva puta godišnje
Krov štiti ceo objekat od padavina i zbog toga njegovo stanje direktno utiče na sigurnost kuće. Pregled krova poželjno je obaviti u proleće, nakon zimskih mrazeva i snega, kao i u jesen, pre početka sezone obilnih padavina.
Treba proveriti da li su crepovi pomereni, napukli ili polomljeni. Kod ravnih krovova važno je pregledati hidroizolaciju, odvode i mesta na kojima se zadržava voda. Oštećenja oko dimnjaka, ventilacionih otvora i krovnih prozora često su uzrok curenja, pa im treba posvetiti posebnu pažnju.
Nije preporučljivo samostalno izlaziti na krov bez odgovarajuće zaštitne opreme i iskustva. Vizuelni pregled može se obaviti sa zemlje ili sa sigurne tačke, dok ozbiljniju kontrolu treba prepustiti stručnjaku. Mala intervencija, poput zamene nekoliko crepova, mnogo je jeftinija od sanacije plafona, zidova i izolacije nakon prodora vode.
Čišćenje oluka sprečava vlagu i oštećenje temelja
Oluci odvode kišnicu sa krova dalje od fasade i temelja. Kada su zapušeni lišćem, grančicama, prašinom ili zemljom, voda se preliva preko ivice i sliva niz zidove. Posledice mogu biti fleke na fasadi, stvaranje buđi, vlaženje zidova i oštećenje donjih delova objekta.
Čišćenje oluka preporučuje se najmanje dva puta godišnje, a češće ukoliko se kuća nalazi u blizini visokog drveća. Pored uklanjanja nečistoća, treba proveriti spojeve, nosače, nagib i eventualne pukotine.
Odvodne cevi moraju usmeravati vodu dovoljno daleko od kuće. Ukoliko se voda zadržava uz temelje, potrebno je urediti odvodnju, postaviti produžetak cevi ili poboljšati nagib terena. Dugotrajno zadržavanje vode može oslabiti temelje i izazvati vlagu u podrumu ili prizemlju.
Zaštita spoljašnje stolarije
Prozori i vrata imaju veliki uticaj na energetsku efikasnost, sigurnost i izgled kuće. Bez obzira na to da li su izrađeni od drveta, aluminijuma ili PVC-a, potrebno ih je redovno pregledati i održavati.
Kod drvene stolarije treba proveriti stanje zaštitnog premaza. Ljuštenje boje, promena boje drveta i sitne pukotine mogu ukazivati na to da je vreme za brušenje i nanošenje novog zaštitnog sloja. Drvo koje dugo ostane nezaštićeno može upiti vlagu, iskriviti se ili početi da truli.
Kod PVC i aluminijumske stolarije važno je očistiti okvire, podmazati mehanizme i proveriti gumene zaptivke. Ukoliko kroz zatvoren prozor prolazi vazduh ili voda, možda je potrebno podešavanje okova ili zamena dotrajalih dihtunga.
Spojevi između stolarije i fasade takođe moraju biti dobro zaptiveni. Pukotine oko prozora često omogućavaju prodor vode u zid, što može dovesti do pojave vlage u unutrašnjosti prostorije.
Održavanje terasa, stepenica i prilaza
Spoljašnje površine poput terasa, stepenica, staza i prilaza izložene su velikim temperaturnim razlikama, vodi i svakodnevnom opterećenju. Pukotine u betonu, polomljene pločice i klimave ograde ne predstavljaju samo estetski problem, već mogu ugroziti bezbednost ukućana.
Oštećene fuge treba obnoviti kako voda ne bi prodirala ispod pločica. Ukoliko se voda zadržava na terasi, potrebno je proveriti nagib i odvode. Zimi se zadržana voda može zalediti, proširiti i izazvati odvajanje završne obloge.
Drvene terase zahtevaju čišćenje i obnavljanje zaštitnog premaza. Metalne ograde treba pregledati zbog pojave rđe, naročito na spojevima i mestima gde se zadržava voda. Rđu je potrebno ukloniti, a površinu ponovo zaštititi odgovarajućom bojom.
Obratite pažnju na vlagu i pukotine
Vlaga je jedan od najopasnijih problema za svaki objekat jer se često dugo razvija neprimetno. Tamne fleke na fasadi, ljuštenje boje, naslage soli, neprijatan miris u podrumu ili vlažni uglovi mogu biti znak da voda prodire u zidove.
Pukotine ne treba zanemarivati, čak ni kada deluju sitno. Površinske pukotine na malteru uglavnom se lakše saniraju, dok široke, duboke ili dijagonalne pukotine mogu ukazivati na ozbiljniji problem sa konstrukcijom ili sleganjem tla.
Važno je pratiti da li se pukotina širi i da li se pojavljuju nova oštećenja. U takvim situacijama potrebno je potražiti savet građevinskog stručnjaka. Pravovremena procena može sprečiti neodgovarajuće radove i nepotrebno trošenje novca.
Uredite okolinu kuće i kontrolišite rastinje
Drveće i zelenilo doprinose lepšem izgledu dvorišta, ali mogu izazvati probleme ako se ne održavaju pravilno. Grane koje dodiruju krov i fasadu mogu oštetiti površinu, zadržavati vlagu i olakšati skupljanje lišća u olucima.
Koren velikog drveća posađenog preblizu kuće može uticati na temelje, staze i podzemne instalacije. Žbunje koje raste neposredno uz fasadu smanjuje cirkulaciju vazduha i stvara uslove za pojavu algi i vlage.
Teren oko kuće treba da ima blag pad od objekta, kako bi kišnica oticala dalje od temelja. Takođe je korisno proveriti stanje slivnika, drenažnih kanala i šahtova, naročito pre perioda obilnih padavina.
Male popravke sprečavaju velike troškove
Najveća greška u održavanju kuće jeste odlaganje sitnih intervencija. Pomeren crep, pukotina na fasadi, odvojena fuga ili zapušen oluk u početku mogu izgledati bezazleno. Međutim, voda koja prodire kroz takva oštećenja vremenom zahvata izolaciju, zidove, plafone i konstrukciju.
Redovne popravke ne moraju biti skupe kada se problemi otkriju na vreme. Dobro je napraviti spisak primećenih nedostataka i rasporediti radove prema hitnosti. Prednost treba dati problemima koji uključuju prodor vode, oštećenje krova, nestabilne elemente ili opasnost po bezbednost.
Za složenije radove treba angažovati proverene majstore i unapred dogovoriti obim posla, cenu i rok. Najjeftinija ponuda nije uvek i najbolja, naročito ako se koriste nekvalitetni materijali ili se problem samo privremeno prikriva.
Napravite godišnji plan održavanja
Održavanje spoljašnjosti kuće lakše je kada se radovi planiraju unapred. U proleće treba proveriti posledice zime, očistiti oluke, pregledati fasadu i sanirati oštećenja. Tokom leta povoljni su uslovi za farbanje, obnovu premaza, popravku krova i uređenje staza.
Jesen je vreme za ponovno čišćenje oluka, kontrolu krova i pripremu objekta za kišu, sneg i mraz. Tokom zime dovoljno je pratiti pojavu curenja, ledenica i prevelike količine snega na krovu.
Koristan je i godišnji budžet za održavanje. Čak i manji iznos koji se redovno odvaja može olakšati finansiranje neophodnih intervencija. Na taj način radovi se ne odlažu dok problem ne postane ozbiljan.
Pravilno održavanje spoljašnjosti kuće predstavlja ulaganje u sigurnost, udobnost i vrednost nekretnine. Redovnim pregledima fasade, krova, oluka, stolarije i prostora oko objekta moguće je na vreme otkriti većinu problema. Kada se sitna oštećenja odmah saniraju, kuća duže ostaje zaštićena, a vlasnici izbegavaju skupe i komplikovane radove u budućnosti.
