Srbija, zemlja raznovrsne i netaknute prirode, krije u sebi neke od najlepših planinskih regija na Balkanu, ali i u svetu. Ovde možete pronaći savršen odmor na planini u Srbiji, od impozantnih vrhova do živopisnih dolina, koje privlače turiste iz svih krajeva sveta. Planine u Srbiji su poznate po svojim prirodnim lepotama, bogatom biljnom i životinjskom svetu, impozantnim pejzažima i turizmu koji upotpunjuje sama srpska kultura.
WWF magazin istražuje za vas bogatstvo prirodnih lepota i kulturnog nasleđa planina Srbije. Kroz očaravajuće pejzaže i impresivne vrhove, otkrivamo kako ove planine ne samo da su najlepši predstavnici naše zemlje, već su znatno doprineli razvoju turizma kako svojim lepotama, tako i svojom bogatom istorijom.
Planine u Srbiji koje ćemo navesti, nisu samo najpopularnija turistička mesta za putovanja, pomenućemo i zabačene planine u Srbiji koje svojim prirodnim lepotama krase našu zemlju i čine je jedinstvenom i izuzetno privlačnom za turiste u celom svetu.
Kopaonik – skijaški dragulj Srbije
Kopaonik je svakako jedna od najpoznatijih planina u Srbiji i ubraja se u najlepše planine u Srbiji. Smešten je u centralnom delu zemlje i deo je Nacionalnog parka Kopaonik, koji je proglašen zaštićenim područjem radi očuvanja njegove bogate prirodne baštine.
Planina Kopaonik se ističe prosečnim nadmorskim visinama od oko 1700 m, s najvišim vrhom Pančićev vrh, koji se uzdiže na 2017 m nadmorske visine. Planinski lanac Kopaonik karakterišu prostrane livade, šumovite padine i bujna flora i fauna koja obuhvata različite vrste biljaka i životinja.
Skijaški centar (ski centar) planine Kopaonik je jedan od najpoznatijih u regionu, sa preko 60 kilometara uređenih skijaških staza različitih težina, što ga čini savršenim za skijaše svih nivoa veštine, od početnika do vrhunskih takmičara. Uz to, Kopaonik je takođe pogodan za snowboarding i vožnju motornih sanki, kao i nordijsko skijanje (skijaško trčanje) na pojedinim stazama.
Kopaonik ima još jednu specifičnost, a to je da poseduje najviši vodopad u Srbiji sa visinom od 71 m, vodopad Jelovarnik. Smešten je u podnožju planine Kopaonik u oblasti po kojoj je dobio ime unutar Nacionalnog parka Kopaonik. Sakriven u gustoj šumi na visini od 1116 m, ovaj vodopad je proglašen za prirodni rezervat.
Smeštaj na Kopaoniku je raznovrstan i obuhvata hotele, apartmane, planinske kuće i vile koje su prilagođene za boravak tokom cele godine. Turizam na Kopaoniku nije razvijen samo zimi, letovanje na planini u Srbiji privlači turiste da šetaju planinskim stazama, po čistom vazduhu, obilazeći različite znamenitosti, manastire, prirodne lepote i vrhove.
Kada je reč o manastirima planine Kopaonik, iako ih nema mnogo direktno na Kopaoniku, u okolini se nalazi nekoliko najvećih srpskih svetinja i zadužbina Nemanjića. Manastir Studenica se nalazi na UNESCO-voj listi svetske baštine i predstavlja jedan od najznačajnijih spomenika srpske srednjovekovne kulture. Kao zadužbina velikog župana Stefana Nemanje, osnovan je 1186. godine i do 2023. godine je obnavljan u nekoliko navrata. Nalazi se u blizini Kraljeva i udaljen na oko 50 kilometara od Kopaonika i samim tim je česta destinacija turista.
Takođe, manastir Žiča se smatra jednim od najvažnijih spomenika srpske srednjovekovne arhitekture i duhovnosti. Nalazi se nedaleko od Kraljeva, na putu prema Kopaoniku i podigao ga je Stefan prvovenčani u prvoj polovini 13. veka. Poseta ovim manastirima svakako da dopunjuje boravak na Kopaoniku dodatnim obogaćujućim sadržajima izvan planinskih avantura.
Sve u svemu, Kopaonik je idealna planinska destinacija za sve one koji žele da uživaju u prirodi, bez obrzira da li bili ljubitelji skijanja ili letnjih šetnji po prirodi.
Zlatibor – čarobni planinski turizam u Srbiji
Zlatibor se nalazi u zapadnoj Srbiji i očarava posetioce čistim planinskim vazduhom i bogatom kulturnom baštinom i svojim lepotama, spada u najlepše planine u Srbiji. Zlatibor se ističe blagom klimom, prostranim pašnjacima i gustim borovim šumama. Sa prosečnom nadmorskom visinom od oko 1000 m, Zlatibor pruža prilike za različite aktivnosti na otvorenom, kao i možda najbolji izbor planine za odmor u Srbiji i planinski turizam u prirodi.
Zlatibor je poznat po slikovitim pejzažima, čistim rekama i jezerima, ali i po tradicionalnom seoskom ambijentu okolo samog centra planine Zlatibor. Poslednjih godina, Zlatibor je postao jedna od glavnih planina kada je u pitanju izgradnja. Mnogobrojne zgrade, restorani i kafići se nalaze u samom centru planine Zlatibor i okružuju Zlatiborsko jezero koje je glavno mesto okupljanja turista.
Samim time, obzirom na veliki izbor mesta gde se može izaći noću i provesti, Zlatibor je čest izbor prilikom proslave dočeka Nove godine kao i drugih značajnih događaja u toku godine.
Tokom zimskih meseci, Zlatibor postaje omiljeno odredište za ljubitelje zimskih sportova, obzirom da ski centar Tornik nudi različite staze za skijanje i snowboarding. Takođe Crni vrh, jedan od najprepoznatljivijih vrhova planine Zlatibor, privlači prirodnim lepotama i spektakularnim pogledom ljubitelje prirode i planinarenja, pružajući im nezaboravno iskustvo i brojne mogućnosti druženja i razonode.
Za ljubitelje mirnijeg odmora, planina Zlatibor nudi širok spektar aktivnosti poput planinarenja, vožnje bicikla, jahanja i ribolova. Takođe, posetioci mogu istraživati brojne planinske staze kojima se dolazi do prelepih vidikovaca i prirodnih lepota, kao što su Gostiljski vodopad i Stopića pećina u skopu zlatiborskog okruga.
Suva planina – kamena divljina planine Srbije
Suva planina je pravi dragulj jugoistočne Srbije. Sa najvišim vrhom Trem 1810 metara, Suva planina je dom raznovrsnih biljnih i životinjskih vrsta, a njeni vrhovi pružaju zadivljujuće poglede na okolne doline i planinske lance.
Ova planina nudi brojne mogućnosti za istraživanje i avanturu. Planinari mogu uživati u istraživanju brojnih staza na putu do impresivnih vrhova kao što su Glavica i Sokolov kamen sa svojih 1523 metara, pružajući nezaboravno iskustvo ljubiteljima prirode.
Za one koji vole avanturu, ova planina je idealna destinacija za planinski biciklizam, paraglajding i planinski trekking, pružajući izvanredne adrenalinske avanture.
Osim toga, ljubitelji istorije će biti očarani brojnim kulturno-istorijskim spomenicima koji se nalaze na Suvoj planini. Na ovom području se nalaze ostaci starih crkava, manastira i utvrđenja, koji datiraju još iz srednjeg veka, koji čine Suvu planinu važnim kulturnim i istorijskim nasleđem jugoistočne Srbije.
Na Suvoj planini se takođe nalazi nekoliko izvora čiste planinske vode, poput izvora Golemo vrelo na severo-zapadnim padinama Mosora (985 metara), koji su važni za lokalno stanovništvo, ali i posetioce koji traže osveženje tokom alpinizma. Posetioci mogu uživati u mirnim šetnjama kroz bujne šume hrasta i bukve i bogatom florom od čak 1261 različitih biljnih vrsta.
Stara planina – divlja lepota planine Srbije
Stara planina u Srbiji se proteže duž istočne granice i svrstava se u najimpresivnije i najlepše planine Srbije, ali i Balkana, a pripada Karpatsko-balkanskim planinama. Sa najvišim vrhom Midžor od 2169 metara, Stara planina je dom raznolikih ekosistema, spektakularnih vodopada i retkih biljnih vrsta koje čine ovu oblast bogatom biodiverzitetom.
Stara planina je omiljena destinacija za ljubitelje alpinizma, pružajući raznovrsne aktivnosti kao što su planinarenje, trekking, vožnja bicikla i jahanje. Sa preko 530 kilometara pešačkih staza, Stara planina privlači posetioce prelepim pejzažima, netaknutom prirodom i spektakularnim vidicima koji ostavljaju bez daha.
Tokom zimskih meseci, Stara planina postaje raj za skijaše. Poslednjih godina, Stara planina je postala simbol za planinski turizam u Srbiji samim uređenjem skijališta i žičara, kao i brojnih ugostiteljskih objekata, hotela i raznovrstan drugi privatan smeštaj.
Stara planina je takođe popularna po svojoj bogatoj istoriji i kulturnom nasleđu, koje se ogleda u brojnim kulturno-istorijskim spomenicima i tradicionalnim naseljima koja su sačuvala autentičan ruralni duh ovog područja. Posetioci ove planine mogu istraživati različite manastire kao što je Manastir Svetog Ilije – Rsovci u blizini Pirota.
Stara planina je karakteristična po prirodnim lepotama kao što su vodopadi Tupavica u blizini sela Dojkinci i Kaluđerski skok ispod najvišeg vrha Midžor, koji su spektakularne prirodne atrakcije. Takođe na Staroj planini se nalazi i veštačko Zavojsko jezero, nastalo 1963 godine u delu zvanom Visok. Sa bujnom florom koja obuhvata endemske vrste biljaka i bogatom prirodom, Stara planina pruža jedinstveno iskustvo istraživanja divljine.
Sve u svemu, Stara planina je pravo blago istočne Srbije, pružajući posetiocima nezaboravno iskustvo prirodnih lepota, avanture i duhovnosti, koje čine ovu planinu jedinstvenom i nezaboravnom destinacijom.
Tara – zeleno jezersko čudo
Tara, prelepa planina smeštena u zapadnom delu zemlje, ističe se svojom netaknutom prirodom, bogatim šumama i spektakularnim pejzažima koji ostavljaju turiste bez daha. Prosečna nadmorska visina iznosi oko 1000 metara, dok najviši vrh Kozji rid iznosi 1591 metar.
Ova planina je čuvena po svom Nacionalnom parku Tara, koji je dom raznolikog biljnog i životinjskog sveta od kojih je možda najspecifičnija divokoza koja se u Srbiji može naći još na Đerdapu. Nacionalni park Tara privlači posetioce širokim spektrom aktivnosti na otvorenom kao što su pešačenje, planinarenje, vožnja bicikla i posmatranje divljih životinja.
Jedna od najznačajnijih atrakcija na Tari je prelepo Zaovinsko jezero (Zaovine), pogodno za ribolov, vožnju čamcem i uživanje u miru i tišini okruženja. Okolina jezera obiluje bujnom vegetacijom i simbolizuje savršeno mesto za opuštanje i uživanje u prirodi planine uz udoban smeštaj u bungalovima.
Tara je takođe karakteristična po spektakularnim vidikovcima, kao što je Banjska stena odakle se pruža pogled na kanjon Drine, ali i Crnjeskovo do kojeg se može doći samo pešačenjem stazom dugačkom 6 km od centra Kaluđerskih bara.
Tara je takođe popularna po kajak turama koje organizuju iskusni instruktori i tom prilikom drže kurs o veslanju. Tokom ture od 15 km, koja počinje od brane Perućac, turisti se mogu družiti, zabavljati i razgledati bogatu prirodu reke Drine gde se ovom prilikom može videti vodopad na reci Vrelo koja se nalazi u blizini Perućca, na samom ulasku u kanjon Drine.
Možda najpoznatiji i jedan od najposećenijih događaja planine jeste Drinska regata. Ovo okupljanje se održava svake godine duž reke Drine, obično u drugoj polovini meseca jula. Ova manifestacija označava spoj kulturnih običaja sa savremenim trendovima u turizmu.
Pored toga, Drinska regata zauzima izuzetno važno mesto među brojnim turističkim događajima u Srbiji. Tradicionalno, glavni spektakl spuštanja niz reku Drinu se dešava subotom. Prosečno, Drinska regata privuče preko 100.000 turista svake godine i baš zato ima veoma bitnu ulogu u unapređenju turizma celog regiona.
Ono šta moramo pomenuti kada pričamo o lepotama planine Tare jeste Pančićeva omorika (Picea omorika). Pančićeva omorika je vrsta četinara, endemitna za Balkansko poluostrvo. Ime je dobila po srpskom botaničaru Josifu Pančiću, koji ju je otkrio 1875. godine na planini Tari, u blizini sela Zaovine i Rastišta, a njen naučni naziv „omorika“ potiče od lokalnog imena za ovu vrstu drveta.
Prirodna staništa Pančićeve omorike danas se nalaze na uskom području oko srednjeg toka reke Drine, između Višegrada i Bajine Bašte, kao i na dva manja područja jugoistočno od Ustiprače i jugozapadno od Foče, dok je 1975. godine primećena i u blizini manastira Mileševo kod Prijepolja.
Sve u svemu, Tara je idealno mesto za sve one koji traže spoj prirodnih lepota, avanture i autentičnog iskustva naše planinske kulture, čineći je jednom od najpoželjnijih destinacija u zapadnom delu zemlje. Stoga, ako se pitate šta je to što još može da ponudi Srbija planine poput Tare su jedinstveni primeri koji daju odgovor na ovo pitanje.
Golija – šumoviti vrhovi planine Srbije
Golija, planina smeštena u jugozapadnom delu naše zemlje je izvanredno prirodno blago koje obiluje raznovrsnim ekosistemima i endemskim biljnim vrstama poput Pančićeve bedrenice i Adamovićeve majčine dušice. Sa najvišim vrhom Jankov kamen od 1833 metara i Crni vrh 1795 m, Golija pruža posetiocima jedinstveno iskustvo netaknute prirode i mira.
Ova planina je čuvena po gustim šumama bukve, hrasta i smrče, koje su dom raznolikim biljnim i životinjskim vrstama, sa čak 45 zabeleženih vrsta ptica. Sa preko 900 biljnih vrsta, Golija je jedno od najznačajnijih područja biodiverziteta u Srbiji.
Golija pruža širok spektar aktivnosti na otvorenom, uključujući planinarenje, pešačenje i vožnju bicikla, i to omogućava posetiocima da istraže prirodne lepote ovog područja. Tokom zimskih meseci, Golija poseduje otvoreno skijalište Odvraćenica, a ono se nalazi na nadmorskoj visini od 1744 m i pogodno je za nordijsko skijanje, čije se staze kreću od 450 do 1200 metara dužine.
Osim toga, na Goliji se nalazi nekoliko reka, kao što su Studenica, Brvenica i Moravica, koje obogaćuju pejzaž i pružaju dodatne mogućnosti za istraživanje i uživanje u prirodi.
Rtanj – čudesna piramida planine
Rtanj je planina koja je u podnožju sastavljena od peščare i stena, a naviše se sastoji od krečnjaka i samim tim se ističe svojom izuzetnom geološkom strukturom, što je čini jedinstvenom u ovom delu Srbije.
Nalazi se u istočnoj Srbiji, nadomak Boljevca, a njaviši vrh ove planine je Šiljak koji je visok 1565 metara, pružajući posetiocima prelepe panoramske poglede na okolne predele. Rtanj se nalazi u blizini Sokobanje, i to ga čini idealnom destinacijom za sve one koji žele da kombinuju planinsku avanturu i odmor.
Ova planina obiluje raznovrsnim biljnim vrstama, uključujući endemske vrste koje su specifične samo za ovo područje. Ekosistem Rtnja karakteriše raznolikost flore i faune, što ga čini dragocenim područjem za biologe i naučnike da proučavaju prirodne ekosisteme.
Iako Rtanj nije poznat kao destinacija za skijanje, tokom zimskih meseci pruža mogućnosti za pešačenje kroz snegom prekrivene predele, stvarajući izazovne uslove za ljubitelje zimskih aktivnosti.
Ispod površine Rtnja kriju se podzemni izvori, pećine i jame, dok njegova planinska klima podržava raznolike šumske formacije jele i bukve, uz jedinstvene biljne vrste koje se mogu naći samo na ovoj planini. Rtanj je takođe poznat po svom čaju koji se koristi u lečenju različitih respiratornih oboljenja.
Rtanj je takođe poznat po svojoj bogatoj istoriji i legendama koje su vezane za ovu planinu. Prema lokalnim pričama, Rtanj je bio mesto gde su se dešavala razna mistična i neobjašnjiva događanja, što je dodatno učvrstilo misterioznu reputaciju ove planine.
Oštri vrhovi Rtnja privlače pažnju istraživača, bilo da se bave legendama o vanzemaljskom životu ili energijom koju navodno emituje. Prema lokalnim istraživačima energetskih polja, Rtanj funkcioniše kao sistem koji transformiše negativnu energiju u pozitivnu, navodno povoljno delujući na ljude.
Kada su u pitanju mistične planine Srbija sa Rtnjem predstavlja broj 1 po mističnosti i legendama. Poseta Rtnju pruža posetiocima priliku da istraže njegovu jedinstvenu geologiju, obogate svoje znanje o lokalnim biljnim vrstama i upoznaju se sa fascinantnom istorijom i legendama koje kruže o ovoj enigmatičnoj planini.
Povlen – zeleni vrhovi planine
Povlen, smešten u zapadnom delu Srbije na samo 30-ak km zapadno od Valjeva, označava prelepu planinu sa impresivnom visinom i spektakularnim pejzažima. Povlen čini tri vrha od kojih je najviši Mali Povlen (1347m), ali i Srednji Povlen (1300m) i Veliki Povlen (1271m). Povlen privlači posetioce svojom prirodom i bogatstvom biodiverziteta.
Visinski skromne, ali izuzetno teško prohodne, planine ovog lanca, poput Malog Povlena, obogaćene se gustom šumom i dubokim rečnim kanjonima. Njihovi uski i krivudavi putevi vode do malih, skrivenih zaselaka prekrivenih šumom. U području kanjona Trešnjice ispod Povlena, pronašao je svoje utočište beloglavi sup, i zajedno sa kanjonom reke Uvac, tu pronalazi svoj jedini siguran azil na ovim terenima.
Ova planina nudi raznolike aktivnosti na otvorenom, uključujući planinarenje, pešačenje i istraživanje šumovitih staza koje vode do prelepih vidikovaca. Sa svojim padinama i bujnom vegetacijom, Povlen je omiljena destinacija za sve ljubitelje prirode i šume.
Povlen je takođe poznat po brojnim izvorima čiste planinske vode i živopisnim planinskim livadama, koje pružaju posetiocima mogućnost da se opuste i uživaju u mirnom okruženju.
U dolini Malog Povlena, na visini od 1300 metara, nalazi se Crkva Svetog arhiđakona Stefana na Kneževom polju gde se od 2012. godine održava narodni sabor. Nakon liturgije, obavlja se nadmetanje u najboljoj zdravici, kada se izlažu domaći proizvodi iz okoline poput rakije i meda.
Na ovoj planini se nalaze različite biljne vrste, uključujući endemske vrste koje su karakteristične samo za ovo područje. Ovaj raznoliki ekosistem privlači pažnju biologa i istraživača prirode, pružajući dragocene podatke o bogatstvu biodiverziteta ovog regiona.
Poseta Povlenu pruža posetiocima priliku da se povežu sa prirodom, istraže njegove prirodne lepote i uživaju u miru i tišini koje pruža ovo planinsko područje.
Divčibare – planinsko selo na planini
Divčibare, planinsko područje smešteno u zapadnoj Srbiji, predstavlja omiljenu destinaciju kako lokalnim posetiocima, tako i turistima izvan zemlje. Sa prosečnom nadmorskom visinom od oko 980 metara, Divčibare su poznate po prostranim pašnjacima, bujnim šumama i čistom planinskom vazduhu, što je čini idealnom destinacijom za opuštanje i rekreaciju u prirodi.
Divčibare su poslednjih godina postale izuzetno urbano naselje i poznato planinsko-turističko mesto u okviru Valjeva, smešteno na planini Maljen u Kolubarskom okrugu.
Predstavljaju planinsko polje koje se proteže od Crnog vrha, Paljbe, Golupca, pa sve do Velikog brda, a najviši vrh Kraljev sto je visok 1104 metra , dok je drugi po visini Crni vrh, sa 1098 metara, odakle se pruža pogled na čitavo divčibarsko polje.
Na Divčibarama postoje različite ski staze na raspolaganju skijašima, pružajući mogućnosti za skijanje i druge zimske aktivnosti.
Jedna od najpoznatijih staza je Crni vrh, koja je smeštena na severnoj strani Crnog vrha, dužine 850 metara i opremljena topovima za veštački sneg. Opremljena dvosednom žičarom, ski staza može da primi 1200 skijaša na sat. Na samoj stazi postoje objekti za ski rental, kao i škola skijanja, otvoreni kafe bar i parking.
Za decu i početnike u skijanju, postoji posebno dizajniran teren sa ski liftovima. Ovi ski liftovi su postavljeni na blago nagnutom terenu bez drveća i panjeva, i to ga čini idealnim okruženjem za decu i one koji tek počinju da uče da skijaju.
Na Divčibarama se odvijaju različite manifestacije koje se tradicionalno organizuju, a koje privlače pažnju turista zahvaljujući prelepim prirodnim ambijentima. Jedna od tih manifestacija je „Lekovitim stazama valjevskih planina„, koja se održava početkom juna meseca. Ovaj festival slavi lekovite biljke koje rastu duž padina valjevskih planina.
Tokom festivala, posetioci imaju priliku da istraže livade Divčibara u potrazi za raznovrsnim biljkama. Cilj manifestacije je da nauči goste kako da pravilno beru i koriste lekovite biljke, čime se čuva tradicija branja lekovitog bilja. Na samom kraju manifestacije, svi učesnici zajedno pripremaju narodni divčibarski čaj, koji posetioci mogu probati.
Divčibare takođe održavaju različite koncerte, a jedan od njih je Mountain Music Fest koji se održava na Crnom Vrhu gde se skupljaju ljudi iz različitih regiona.
Šar planina – snežni vrhovi planine
Šar planina, koja se prostire kroz teritorije Srbije i Severne Makedonije, predstavlja jedno od najimpozantnijih planinskih područja na Balkanu. Takođe je poznata i pod nazivima Skardus, Carska planina i Monte Argentaro. Ističe se kao planina sa preko 30 vrhova iznad 2500 metara, dok najviši Titov vrh ima visinu 2748 metara.
Šar planina privlači posetioce svojom divljom lepotom i bogatom istorijom koja datira hiljadama godina unazad. Planina ima raznolik ekosistem sa preko 1800 biljnih vrsta, 147 vrsta dnevnih leptira i 32 vrste sisara.
Šar planina nudi raznolike aktivnosti na otvorenom tokom, uključujući planinarenje, pešačenje, vožnju bicikla i kampovanje, što omogućava posetiocima da istraže njen divlji pejzaž i spektakularne vidike. Tokom zimskih meseci, ova planina takođe nudi mogućnosti za skijanje i snowboarding, privlačeći ljubitelje zimskih sportova iz celog regiona.
Pored prirodnih lepota, planina obiluje kulturnim i istorijskim spomenicima, uključujući brojne manastire, crkve i istorijske ostatke koji svedoče o bogatoj prošlosti ovog područja. Manastir Svetog Petra Koriškog iz 13. veka, kao i crkva Svete bogorodice Ogiditrije iz 14. veka, predstavljaju važna duhovna središta i mesta hodočašća koje poseduje Šar planina.
Osim toga, Šar planina je poznata po svojim predivnim jezerima kao što su Bogovinjsko i Skakaličko jezero u Severnoj Makedoniji, na samoj granici sa Srbijom. S druge strane, reka Lepenac, po kojoj je takođe poznata planina, predstavlja važan vodeni tok i omiljeno mesto za ribolovce i ljubitelje prirode.
Šar planina pruža posetiocima priliku da istraže njenu divlju lepotu, otkriju njenu bogatu istoriju i kulturu, te dožive jedinstveno iskustvo koje ova planina pruža tokom svih godišnjih doba.
Fruška gora – zeleni biser planine
Fruška gora je planinski masiv smešten u severnoj Srbiji, koji se prostire duž Dunava i spada u najlepše planine u Srbji. Sa najvišim vrhom Crveni Čot od 539 metara, Fruška gora je poznata po svojim brojnim manastirima koji datiraju još iz srednjeg veka. Ovi manastiri, ukupno 17, predstavljaju dragocen deo naše duhovne baštine.
Planina Fruška gora je bogata bujnom šumom i raznolikom flornom vrstom, uključujući hrast lužnjak, lipu, jasen, grab, kao i razne vrste lekovitog bilja poput hajdučke trave i kamilice. Fruška gora i njene šume su dom različitim vrstama ptica, kao i drugih životinja, uključujući divlje svinje, srne, zečeve, fazane i brojne vrste ptica grabljivica.
Osim duhovnih spomenika, Fruška gora je popularno odredište za planinarenje i biciklizam, nudeći brojne staze i puteve koji vode do prelepih vidikovaca sa kojih se pruža predivan pogled. Takođe, Fruška gora je poznata po jezerima, od kojih je među najpoznatijima Bešenovačko jezero.
Bešenovačko jezero, takođe poznato kao jezero Beli kamen je udaljeno 23 kilometara od centra Sremske Mitrovice. Nastalo je 2004. godine kao veštačko jezero koje sada ima prečnik od oko 200 metara i prosečne dubine od 15 metara. Jezero Beli kamen je bogato ribom, a koristi se ne samo za ribolov, već i kao popularno izletište.
Fruška gora je takođe poznata po svojim vinogradima i vinskim podrumima, koji proizvode poznata vina kao što su bermet i fruškogorsko vino. Ova vina su deo bogate tradicije regiona i jedna su od najlepsih u Evropi.
Jezera na Fruškoj gori, poput Ljukova, Borkovca i Kudoš, predstavljaju omiljena mesta za ribolov i odmor u prirodi, pružajući posetiocima mogućnost da uživaju u miru i tišini ovog prelepog planinskog područja.
Šomrda – skriveni vrhovi planine
Planina Šomrda se nalazi u istočnoj Srbiji, u nacionalnom parku Đerdap i pripada grupi koje su Karpatsko balkanske planine. Njena najviša tačka, vrh Šomrda, doseže visinu od 803 metra nadmorske visine. Po nekim navodima, postoji mišljenje da je najviši vrh ustvari jedan bezimeni vrh koji iznosi 810 metara , ali ta informacija i dalje nije potvrđena.
Polazna tačka uspona na ovaj vrh jeste Ciganski potok koji je udaljen 1 km od kanjona Boljetinske reke. Kada jednom krenete na ovaj put, pred vama se nalazi staza dugačka oko 21 km koju svakako nije lako prepešačiti. Na putu svakako možete obići kanjon Boljetinske reke, kao i čuvenu tvrđavu na Golupcu.
Ovo područje je poznato po bukovim i hrastovim šumama koje ga prekrivaju, stvarajući slikovite pejzaže. Planina je slabo naseljena i karakteriše je dobra pošumljenost, što je doprinelo njenom statusu nacionalnog parka.
Jedna od značajnih atrakcija u okolini Šomrde je arheološko nalazište Lepenski Vir, koje je jedno od najznačajnijih mezo i neolitskih nalazišta u regionu. Sam vrh Šomrde nije lako pristupačan, ali putevi kroz šumu olakšavaju pešačenje. Putovanje ka vrhu nudi posetiocima prelep pogled na okolne šume i planinske vrhove, koji dodatno obogaćuju iskustvo boravka na planini.
Uspon na najviši vrh zahteva dobru orijentaciju i mapu, s obzirom na delimično markiranu stazu. Nekoliko vidikovaca duž staze pruža pogled na okolne prirodne lepote poput Dunava i Treskavca.
Osim prirodnih lepota, na Šomrdi možete da se izolujete u tišini i uživate u miru i skrivenim stazama bez susreta sa mnogo ljudi. Iako neobično slabo naseljena, ovo područje krije bogatstvo u obliku spektakularnih pejzaža i prirodnih formacija, čime privlači posetioce koji žele da otkriju divljinu i lepotu planine Srbije.
Zlatar – panoramski pogledi planine
Zlatar je planinsko područje smešteno u jugozapadnoj Srbiji, predstavlja skriveni dragulj koji obiluje prirodnim ambijentima, šumovitim predelima i zanimljivim kulturnim spomenicima. Sa svojom prosečnom nadmorskom visinom od oko 1.300 metara, Zlatar privlači posetioce svojim šumama i čistim planinskim vazduhom.
Najviši vrh Zlatara jeste Golo brdo sa 1627 metara nadmorske visine. U okolini se nalaze i brojni vidikovci sa kojih se može uživati u prelepom pogledu na rašku oblast.
Vidikovac Molitva je jedan od najlepših na planini Zlatar do kojeg se dolazi ne toliko dugačkom pešačkom stazom, jer se i do nje može dovoljno prići kolima, obzirom da je poslednjih godina asfaltirana određena ruta puta. Na samom Vidikovcu možete uživati u neverovatnom pogledu na meandre Uvca koji su izuzetno jedinstveni u Evropi, ali i svetu.
Ovo područje nudi širok spektar aktivnosti na otvorenom, uključujući planinarenje, pešačenje, vožnju bicikla, jahanje konja i istraživanje prelepih pejzaža. Sa brojnim stazama i putevima koji vode kroz šumovite predele i livade, Zlatar je idealna destinacija za sve ljubitelje prirode.
Zlatar je takođe poznat po predivnim jezerima, kao što su jezero Uvac i Zlatarkso jezero, poznato i kao Kokin brod, koja pružaju posetiocima mogućnost da uživaju u mirnom okruženju i prelepim pejzažima koji se reflektuju na površini vode. Reka Uvac, koja teče kroz ovo područje, predstavlja važan vodeni tok i omiljeno je mesto za ljubitelje ribolova.
Prirodni rezervat Uvac je jedinstveno stanište belog bora, kao i beloglavog supa, i od 1971. godine je pod zaštitom države. Pored prirodnih lepota, Zlatar je bogat kulturnim nasleđem, uključujući tradicionalna seoska domaćinstva, crkve i manastire koji svedoče o bogatoj istoriji ovog područja.
Planina Zlatar, bogata šumom i pašnjacima je savršeno mesto za razvoj stočarstva, ali je poznato i po proizvodnji čuvenog sjeničkog sira. Sa svojim vrednostima i lepotama, poznat je po razvijenom turizmu, posebno kada je u pitanju lovni turizam, gde ljubitelji lova dolaze kako bi lovili raznoliku divljač.
Manastir Mileševa, smešten u blizini Zlatara, predstavlja važan duhovni centar i turističku atrakciju, poznat po svojim srednjovekovnim freskama, uključujući čuveni Beli anđeo. Manastir Mileševa je zadužbina kralja Vladislava, građena 1218. i 1219. godine.
Poseta Zlataru pruža posetiocima priliku da se povežu sa prirodom, istraže njegove prirodne lepote i upoznaju se sa bogatom kulturom i istorijom ovog prelepog planinskog područja.
Beljanica – tihi vrh planine
Beljanica je planina smeštena u krečnjačkim predelima u istočnoj Srbiji između reka Mlave i Resave. Nalazi se u blizini Despotovca i pripada šumadijskoj regiji. Sa najvišin vrhom od 1339 metara, Beljanica se takođe ističe drugim impozantnim vrhovima i padinama koje su prekrivene bujnom šumom i šumskim kompleksima.
Beljanica je poznata po brojnim izvorima čiste planinske vode, koji formiraju brojne potoke i rečne tokove koji se ulivaju u okolne vodene sisteme. Karakteristična je po rekama koje nestaju ispod površine zemlje, a pojavljuju se na totalno drugom kraju. Zbog beline svog najvišeg vrha je dobila i ime Beljanica. Na Beljanici se nalaze i velelepne pećine od kojih je najpoznatija Resavska pećina koja se nalazi u krečnjačkom brdu Babina glava.
Takođe je poznata i po tome da se upravo ovde nalazi i najdublja jama u Srbiji pod nazivom Ivkov ponor. Beljanica je 2018. godine proglašena za nacionalnin park, kao područje sa najvišim stepenom zaštite. Takođe važi za jednu od planina sa najtežim usponom i upravo zato je i često posećuju planinari širom Balkana.
Beljanica se prostire kroz područje koje karakterišu šumoviti kompleksi, livade, proplanci i stenske formacije, stvarajući raznolik pejzaž sa mnogo različitih biljaka i životinja. Šumske površine na Beljanici su dom za razne vrste drveća poput bukve, hrasta, jasena i graba, dok su livade bogate raznim vrstama biljaka karakterističnih za ovu oblast.
Beljanica je takođe poznata po spektakularnim vidikovcima koji pružaju prelepe poglede na okolne predele, uključujući doline, rečne tokove i okolne planinske lance.
Ozren – šumoviti vrh planine
Planina Ozren se nalazi istočno od Aleksinca, blizu Sokobanje, na udaljenosti od samo 5 km od ove banje. Njen najviši vrh Leskovik, doseže visinu od 1174 metra.
Ozren je poznat po svojim gustim šumama i zdravom vazduhu, što ga čini popularnim klimatskim lečilištem. Dve bolnice na planini specijalizovane su za lečenje očnih i plućnih bolesti. Ova planina je poznata i po pojmu „ruža vetrova„, što ukazuje na konstantno mešanje različitih vetrova koji doprinose zdravlju pluća i jačanju imunog sistema. Ova karakteristika čini Ozren pogodnim mestom za posetu sa decom radi jačanja njihovog imuniteta.
Pored prirodnih lepota i zdravstvenih benefita, na planini se nalazi i manastir Jermenčić, izgrađen u 16. veku od strane jermenskih monaha koji su se sklonili od turskog progona. Manastir je posvećen arhangelima Gavrilu i Mihailu.
Takođe, jedna od glavnih atrakcija planine je vodopad Ripaljka, koji je zaštićen od strane države još od polovine prošlog veka. Ripaljka je vodopad na reci Gradašnici i prvi je spomenik prirode u Jugoslaviji koji je zaštićen od 1948. godine. Ovo je bio verovatno najviši vodopad u našoj zemlji u tadašnje vreme.
Besna kobila – divlji vrh planine
Besna Kobila je planinski masiv smešten u jugoistočnoj Srbiji i deo je Rodopskih planina, a i jedan je od najviših vrhova u ovoj regiji, sa nadmorskom visinom od 1.922 metra. Ova planina se odlikuje svojim strmim liticama i slikovitim pašnjacima koji privlače pažnju ljubitelja prirode i planinarenja.
Prema legendi, ova planina je dobila ime po devojci Feji koja je bila izuzetno snažna i odličan jahač konja. Kada god bi je ljudi videli, to bi bilo upravo pri jahanju svoje kobile. Jednog dana je kobilu ujeo besan pas, a Feja u pokušaju da što pre dojuri sa kobilom u selo i potraži pomoć, kobila ju je zbacila sa sebe i pobegla. Tom prilikom je Feja slomila nogu i po ovom događaju je i planina dobila ime “Besna kobila”.
Planina se ističe svojim impozantnim vrhovima, među kojima se ističu Šuplji pad, Bela voda, Musul i Mečit. Ovi vrhovi pružaju i predivne vidike na okolne planinske lance i doline, stvarajući spektakularne panorame koje oduzimaju dah.
Ova planina je takođe bogata šumskim kompleksima, koji su dom za različite vrste drveća kao što su jela, bor, bukva i jasen. Osim šumovitih područja, ova planina je poznata po prostranim pašnjacima koji predstavljaju stanište preko 700 vrsta biljaka, i brojnim vukovima, divljim svinjama i lisicama.
Posetiocima pruža mogućnost za udoban smeštaj, planinarenje, pešačenje, istraživanje netaknute prirode i uživanje u prelepim vidicima i miru koji ova planina pruža. Sa raznolikim ekosistemom i bogatim biodiverzitetom, ona predstavlja jedinstveno prirodno blago jugoistočne Srbije. Bez sumnje, kada je u pitanju fantastična istorija koju ima Srbija planine sa Besnom kobilom na čelu zauzimaju prvo mesto.
Veliki krš – kamene stene planine
Veliki Krš je planina u oblasti planina koje su zapravo Karpatsko balkanske planine i uzdiže se na severozapadu od grada Bora i na zapadu od planine Stola. Termin „Krš“ je u tom području uobičajen naziv koji opisuje sastav stena i karakter terena, a ova planina predstavlja najistaknutiji primer takvog reljefa.
Najviši istoimeni vrh Velikog krša je visok 1148 metara, dok se u neposrednoj blizini Velikog Krša nalaze se i planine Malog i Golog Krša. Mali Krš visine 848 metara je niži deo Velikog Krša, odvojen od glavnog dela procepom nazvanim „Vrata“.
Mali Krš je zapravo izdvojeni manji greben, koji razdvaja masive Velikog Krša i Stola. Ukupna dužina grebena Velikog Krša, zajedno sa Malim Kršom, iznosi 20 km. Goli Krš je nastavak Stola na jugoistočnoj strani, ali ne pripada Velikom Kršu.
Deli Jovan – planinski vrh iznad doline
Deli Jovan je planina koja se nalazi u jugoistočnoj Srbiji i pruža se dužinom od 19 km u pravcu sever-jug, a široka je 7 km, i deo je Karpatsko-balkanskih planina. Nalazi se u blizini Negotina i Bora, popunjena šumovitim predelima sa najvišim vrhom po imenu Crni vrh od 1141 metar nadmorske visine.
Do Crnog vrha se može doći putem od 30-ak kilometara od sela Sikole i prostire se od mesta Plavne na severu do brda Tilva Njagra na jugu. Ova planina je udaljen na nekih 250 km od Beograda, ali je dobar deo puta autoput.
Planina je prepuna planinskih staza i čest je izbor planinara i ljubitelja prirode zbog svojih mogućnosti šetnji i planinarenja. Glavne ture se pružaju od sela Popovica, pa sve do Crnog vrha, odakle se purža pogled na negotinsku niziju i borski okrug.
Mokra gora – pitomi pejzaži planine
Mokra Gora je planina smeštena u zapadnoj Srbiji u sklopu Zlatiborskog okruga, poznata po svojim prelepim pejzažima i kulturnim atrakcijama. Sa prosečnom visinom od oko 729 metara, ova planina predstavlja popularnu destinaciju za turiste koji žele da uživaju u miru i tišini planinskih predela.
Mokra Gora je mesto sa manje od 600 stalnih stanovnika. Iako skromne veličine, ovo naselje blista svojom jedinstvenom kombinacijom bujnog zelenila i bogatog kulturnog nasleđa, čineći ga neizostavnim delom turističke mape Srbije. Njegova blizina popularnih destinacija poput Tare, Zlatibora i Perućačkog jezera samo dodatno uvećava njegov značaj.
Mokra Gora se nalazi na granici Republike Srbije i Bosne i Hercegovine, između Tare i Zlatibora. Sa lakoćom se pristupa ovom mestu putem magistralnih puteva koji ga povezuju sa Beogradom, Nišom, Višegradom, Bajinom Baštom i Užicem. Takođe, lokalni putevi vode do mnogih drugih turističkih atrakcija kao što su Tara, Mitrovac, Kaluđerske bare, Zaovine, obale Drine i jezera Perućac.
Blizina ove regije popularnim destinacijama čini Mokru Goru idealnim mestom za izlete tokom cele godine. Sama činjenica da magistralni put Beograd-Sarajevo prolazi kroz ovo selo dodatno olakšava pristup i povezanost Mokre Gore kao turističke destinacije.
Ova planina je prepuna bogatih šumskih kompleksa, koji su dom različitim vrstama drveća, uključujući borove, smrče, bukve i jele. Sa svojim prostranim livadama, pruža posetiocima mogućnost za planinarenje, pešačenje i istraživanje prirodnih lepota ovog područja.
Pored prirodnih lepota, takođe je poznata po svom turističkom kompleksu Šarganska osmica, železničkoj pruzi koja prolazi kroz spektakularne planinske predele. Ova pruga nudi živopisne pejzaže, tunele i mostove, pružajući posetiocima jedinstveno iskustvo putovanja kroz ovu netaknutu prirodu.
Mokra Gora je čuvena po etno selu Drvengrad koje je osmislio reditelj Emir Kusturica. Ovo autentično selo predstavlja spoj tradicionalne srpske arhitekture i umetnosti, nudeći posetiocima priliku da se upoznaju sa autentičnim načinom života i kulturom ovog regiona.
Poseta Mokroj Gori pruža posetiocima priliku da se opuste u prirodnom okruženju, istraže kulturne atrakcije i uživaju u jedinstvenim iskustvima koja ovo planinsko područje pruža.
Rudnik – rudarska istorija planine Srbije
Rudnik je planina smeštena u centralnom delu Srbije, poznata po bogatim rudnim bogatstvima koja su doprinela razvoju ovog regiona. Sa najvišim vrhom Cvijićev vrh od 1132 metara, Rudnik predstavlja važan geografski i istorijski entitet u ovoj regiji.
Ova planina je obeležena raznolikim reljefom, koji se sastoji od šumovitih predela pretežno bukve, ali i hrasta i javora. Rudnik je poznat po rudnim nalazištima, uključujući srebro, olovo, cink i druge dragocene metale.
Rudnik je deo Šumadije i bogat je raznovrsnim biljnim vrstama i livadama i pruža posetiocima mogućnost za planinarenje, pešačenje i istraživanje prirode do Cvijićevog vrha ili vulkanskog uzvišenja Ostrvice. Okružen je rekama Velika Morava, Zapadna Morava i Kolubara, dok se sa severa proteže Jasenica, sa zapada Despotovica, a sa juga Gruža.
Zbog strujanja vazduha i čiste prirodne sredine, Rudnik je bio prepoznat kao vazdušna banja još 1922. godine. Grad i planina su povezani modernim asfaltnim putevima i brojnim stazama za rekreaciju, dok se na planini nalaze tereni za razne sportske aktivnosti. Posetioci mogu uživati u planinarenju do vrha Cvijića i strmog vulkanskog uzvišenja Ostrvice, na kome se nalaze ostaci tvrđave gde je umrla prokleta Jerina.
Posetioci imaju priliku da obiđu i druga značajna istorijska mesta u blizini, kao što su Oplenac i Takovo, ali i manastire Vraćevšnicu, Voljevču, Blagoveštenje i Nikolje, dok okolina Rudnika pruža obilje prilika za lov na divljač svih vrsta.
Pored prirodnih lepota, Rudnik je takođe poznat po svojoj bogatoj istoriji i kulturnom nasleđu, uključujući srednjovekovne manastire i crkve koje svedoče o duhovnom značaju ovog regiona. Manastir Vraćevšnica, koji se nalazi na području Rudnika, predstavlja jedan od najpoznatijih duhovnih centara i turističkih atrakcija koje poseduje Srbija.
Poseta planini Rudnik pruža posetiocima priliku da istraže njegove prirodne lepote, upoznaju se sa bogatom istorijom i kulturom ovog regiona, te dožive jedinstveno iskustvo koje ova planina pruža tokom svih godišnjih doba.
Avala – pogledi iznad planine
Avala je planina smeštena u blizini Beograda na samo 16 ipo kilometara udaljena od glavnog grada Srbije i predstavlja jednu od najpoznatijih prirodnih atrakcija u ovom regionu. Pored svog najvišeg vrha Žrnov od 511 metara i Avalskog tornja, Avala se ističe blagim padinama, šumovitim predelima i kulturnim spomenicima koji privlače pažnju posetilaca.
Avala predstavlja popularno izletište za stanovnike Beograda i turiste koji žele da uživaju u prirodi i prelepim vidicima. Ova planina je obeležena raznovrsnim reljefom, koji se sastoji od šumovitih površina i livada stvarajući raznolik pejzaž koji oduzima dah.
Avala je najniža šumadijska planina i predstavlja najseverniji kraj šumadije. Za vreme postojanja Panonskog mora, pre 30 miliona godina, Avala je bila poluostrvo, a nakon toga i ostrvo. Stanište je velikog broja životinja i skoro 600 biljnih vrsta, dok preko 60 posto njene površine čine šume.
Avalski toranj predstavlja jedan od simbola Beograda i omiljenu turističku atrakciju. Ovaj toranj, visok oko 205 metara, pruža posetiocima predivan panoramski pogled na okolinu, uključujući panoramu Beograda i šireg okruženja.
Pored toga, Avala je takođe poznata po spomeniku Neznanom junaku, koji predstavlja simbol hrabrosti i otpora koji je pružila Srbija tokom Prvog svetskog rata. Ovaj spomenik je postavljen na vrhu Avale i predstavlja značajno istorijsko obeležje Beograda i Srbije.
Poseta planini Avala pruža posetiocima priliku da istraže njene prirodne lepote, upoznaju se sa bogatom istorijom i kulturom ovog regiona, te uživaju u jedinstvenim pejzažima koji ova planina pruža.
Koji značaj imaju planine u Srbiji?
Srbija odiše raznolikošću prirodnih lepota, a planine u Srbiji sadrže velelepna prirodna bogatstva i spomenike duge srpske istorije. Ove planine u Srbiji nisu samo mesta za rekreaciju i odmor, već su i izvori pitke vode, stanište raznovrsnih biljnih i životinjskih vrsta, kao i čuvari kulturnog nasleđa i tradicije, ali i savršena mesta za svakoga ko želi da uživa u savršenoj prirodi i upozna se sa najlepšim predelima na svetu koje poseduja naša zemlja Srbija.
Kada s u pitanju planine Srbija i njeni šumoviti predeli pružaju izvor svežeg i čistog vazduha, a vrhovi očaravaju predivnim vidicima koji istinski nadahnjuju. Kroz svoju raznolikost, ove planine u Srbiji doprinose očuvanju prirodnih ekosistema, ali i privlače pažnju ljubitelja prirode i turista širom sveta, čineći ih nezamenjivim delom prirodne i kulturne baštine Srbije.