Kako motivisati dete da uči?

Devojčica uči

Problem sa kojim se roditelji često susreću jeste slab uspeh njihove dece u školi. Na glavno pitanje – kako motivisati dete da uči i da postiže bolje rezultate nije baš lako dati odgovor. Najpre, svako dete je indvidua za sebe, što znači da se zrelost, intelektualne sposobnosti, potrebe i ostale osobine razlikuju među decom.

Druga, takođe važna stvar koju bi roditelji i nastavnici trebalo da imaju na umu jesu uzroci otežanog učenja. Suvoparno gradivo, nepoznati termini, nejasne formule i definicije koje se teško pamte lako navedu dete da učenje lekcija odlaže ili da ih uopšte ne nauči.

O svim ovim poteškoćama u učenju, kao i najboljim predlozima kako motivisati dete da uči pročitajte detaljnije u nastavku teksta.

Greška broj 1 – učenje napamet

Sem ako nisu u pitanju azbuka, pesmice, tablica množenja, važni obrasci ili strane reči, učenje napamet je pogrešna navika školaraca. Pre svega, ovakvo učenje zahteva mnogo energije – dete ulaže veliki napor iznova ponavljajući iste rečenice i to naglas. Pošto za kratko vreme dolazi do naglog umaranja i do opadanja koncentracije dete nije u stanju da nauči dovoljno.

Nedostatak učenja napamet je i brzo zaboravljanje gradiva. Sve lekcije naučene mehanički budu zaboravljene odmah nakon dobijene ocene.

Kako motivisati dete da uči – rešenje 1

Ako primetite da vaše dete uči gradivo na ovaj način objasnite mu da lekciju može prepričati i svojim rečima. Takođe, dok ga propitujete nemojte mu nametati da priča isključivo onako kako je napisano u knjizi.

Bolje je da detetu postavljate konkretna pitanja – npr. kada je počeo Prvi srpski ustanak, šta je bio povod za izbijanje tog ustanka, zašto je značajna ličnost Karađorđa Petrovića itd., nego da lekciju priča redosledom baš kakav je u knjizi. Jako je važno i da dete razvija svoje mišljenje u vezi sa onim što usvaja pa mu dozvolite da komentariše, pravi digresije i daje svoje primere.

Greška broj 2 – zanemarivanje gradiva koje zbunjuje

Prirodne nauke mi uopšte ne idu od ruke – rečenica je koju školarci često izgovaraju. Međutim, problem nije ni u matematici, ni u fizici, već u lekcijama koje dete nije razumelo, a preko kojih je olako prelazilo. I kako je u prirodnim naukama nekako sve povezano i sledi jedno za drugim, tako su zanemareni problemi direktne prepreka za ono što sledi. Isto važi i kada je učenje gramatike u pitanju, bilo maternjeg jezika bilo stranog.

Kako motivisati dete da uči – rešenje 2

Kad primetite da se dete muči sa nekom lekcijom, pogotovo ako je ona povezana sa onom koja sledi, problemu pristupite na više načina. Utvrdite šta tačno zbunjuje dete. Lekciju podelite na nekoliko celina i svaku od njih mu objasnite detaljnije, a potom ga ispitajte da li je i kako razumelo materiju. Deca često vole da se nađu u ulozi nastavnika, pa im dozvolite da se uhvate ukoštac sa problematikom i da sada oni vama objasne lekciju.

Dodatno objašnjavanje onoga što zbunjuje dete nikada nije gubljenje vremena i bolje je izdvojiti više sati ili čak dana dok se određeni problem ne reši, nego učiti više lekcija zaredom bez uspeha.

Knjige

Greška broj 3 – nepovezivanje gradiva

Priznaćemo da su apstraktni pojmovi i definicije ponekad nejasni i dosadni čak i odraslima, a kamoli deci. Uspeh u učenju biće vidljiv samo ako dete razume ono što uči, a razumevanje gradiva je najlakše kada apstraktno obojite konkretnim. Kako to učiniti?

Kako motivisati dete da uči – rešenje 3

Vrlo lako ćete apstraktnu lekciju učiniti konkretnom. Pored slikovitih primera (van udžbenika), navodite detetu primere iz svakodnevnog života ili konrektne situacije u kojima znanje baš iz te lekcije može primeniti. Povezivanje teorije sa praksom je definitivno ključ uspešno savladanog gradiva, iako učenicima ova činjenica ne znači puno.

Međutim, vi nastojite da dete uvek povezuje lekcije, pojmove, istorijske događaje i slično. Istorija, književnost, film, požorište mogu biti odlična motivacija da dete npr. pročita neko književno delo. Mape uma, beleške na marginama, ili crteži nekog pojma mogu biti odlična pomoć da neku dosadnu apstraktnu lekciju učinite lakšom za učenje. Od ideja predlažemo i učenje u prirodi, što je prava relaksacija, ali i jedinstven način opažanja prirode dok se npr. pišu pismeni sastavi o godišnjim dobima.

Tri stvari bez koje motivacija za učenje neće biti uspešna

I najzad, čak i kada dete ispravi sve navedene greške koje pravi prilikom učenja ne zaboravite da je velika odgovornost i na vama. Ako želite da pomognete detetu da poboljša radnu naviku i da popravi uspeh u školi, obratite pažnju na ove tri stvari:

  1. Budite podrška detetu čak i kada ne dobije dobru ocenu. Ohrabrite ga rečima: Ne tuguj, učićeš više pa ćeš dobiti peticu ili: Verujem u tebe, popravićeš ocenu i slično.
  2. Objasnite mu da ocene nisu uvek merilo znanja i da ne treba da uči samo zbog njih.
  3. Pohvala i nagrada su najveća motivacija i zato cenite trud svog deteta. Reči poput: Bravo, ponosna sam na tebe, odnosno Svaka čast, posle napornog dana u školi red je da se opustiš sa drugarima i sl. definitivno će biti najbolja motivacija detetu.
Scroll to Top